DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Helieborus macranthus nalazi se stalno bujan pomladak borova, a nekoliko koraka dalje na vapnencima, gdje nema kukurijeka, nema katkad na daleko ni jednog mladog borića. Tako nam je kukurijek božićnjak vanredan pokazivač, gdje će kod otvaranja sklopa nastupiti najobilnije pomlađivanje crnog i običnog bora. ŽIVOTNE PRILIKE ZAJEDNICE (SINEKOLOGIJA) Za razumijevanje opstanka i obnove borovih šuma ima naročito značenje poznavanje njezinih životnih prilika: klime, tla, reljefa i antropogenih utjecaja, koji na određenom staništu djeluju. Ali bi bilo ipak krivo, kad bismo htjeli raširenje i sastav šume protumačiti samo na temelju staništa. Bor uspijeva, kako smo spomenuli, vanredno i na staništima bukve i jele, a ipak se tamo ne može trajno održati, niti se uz prirodne uvjete ne obnavlja, jer ga potiskuje bukva i jela. Tek na onim staništima, gdje nema konkurencije jačih takmaca održaje se bor kao trajni stadij i izgrađuje naročitu zajednicu. Schmi d (1936) je s pravom upozorio, da je konkurenca glavni faktor, koji je uvjetovao potiskivanje borovih šuma na reliktna staništa. Uz ekološke prilike odlučuju dakle u prvom redu biološki elementi, koji su izraženi u međusobnoj konkurenciji šumskog drveća. Klimatske prilike. Već smo u uvodu istaknuli, da su borove šume raširene uglavnom u području šume bukve i jele, ali u svome najnižem dijelu sežu u granično područje termofilnih hrastovih šuma. Iz užeg područja borovih šuma nemamo nažalost potpunih klimatskih podataka. Ugrenovi ć i Šolaj a (1937) donose četverogodišnja sezonska opažanja uglavnom samo za ljetnje mjesece god. 1929.—1932. iz Samara (835 m) u Maloj Kapeli iz miješane sastojine crnog i običnog bora. Da bi rezultate mogli barem donekle upoređivati s tipičnim staništima ostalih zajednica u okolini, složio sam podatke iz Samare u križaljku između Gospića i Ravne Gore. Gospić leži u visini 565 m i nalazi se u hladnijem području hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querceto-Carpinetum croaticum), a Ravna Gora u visini 793 m u području bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum). Tabela II. Temperaturni odnosi u borovim šumama na Samaru u poredbi sa stanicama Gospić i Ravna Gora I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII god. ampl. sred. —1.7 —1.7 3.3 8.2 12.9 16.9 19.0 17.9 14.0 9.5 5.1 —0.7 8.6 20.7 Gospić 565 max. 2.5 4.6 8.6 14.2 18.7 23.4 26.4 26.0 21.5 16.0 10.5 3.1 14.6 1931—40 min. —6.0 —7.2 —1.2 2.7 5.6 9.6 11.0 10.2 7.8 4.4 1.6 —4.2 2.8 sred. 16.0 17.4 17.5 14.0 Samar 835 max. 23.2 24.9 24.7 20.4 1929—32 min. 11.1 12.1 12.2 9.« Ravna sred. —2.7 —2.8 1.4 6.1 10.7 15.0 17.1 15.8 12.4 7.6 3.7 —2.0 6.9 19.9 Gora 793 max. 1.1 2.4 5.8 10.9 15.5 20.0 22.8 21.9 17.7 12.3 7.7 1.2 11.6 1927—40 min. —6.6 —7.0 —1.7 1.6 5.9 8.7 10.2 9.5 7.2 3.7 0.6 —5.5 2.2 |