DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 105 <-- 105 --> PDF |
odom. (Oceanska klima s preko 200 danaa aavegetacijskog rada, srednja temperaturra aaza vrijeme vegetacije oko 13,5° C do 15° C CC, ,, srednja temperatura za vrijeme zimskiih hhmjeseci oko 0° C, godišnje oborine prekko oo1000 mm, povoljni vodni režim tla i okko oo250 mm oborina za vrijeme vegetacijskoog ggrada) Edafski su uslovi mlada zdrava tl;la aana padinama, s dobrim kapacitetom z zza aavodu i zrak, umjereno kisele reakcije i iiosrednjom obskr´bom bazama. S fitoceno niska, ako je tlo dobro obskrbljeno vo ološkog stanovišta pripadaju mezofilnim mmdo higrofilnim cenozama s karakteristič čnim papratima, koje zahtjevaju dobrro ootlo. U Njemačkoj su rezultati istraživanjja aapokazali, da su područja u koja je introo- -ducirana zelena duglazija sjeverozapad udnom sredogorju, osim zapadnog dijella aaSchwarzwald-a, pod utjecajem oceanskke eeklime koja je, iako sličnih temperaturniih hhodnosa, manje oceanska, nego ona u do- o- Prihodni razred Stepen proiz-(Kanzow 1937vodnosti Wiedemann 1949) 1i bolji 0,0 i preko toga II 0,0—0,1 III 1,0—0,6 IV 1,5—1,1 V 11,0—1,6 VI ispod 11 Visinski prirast zelene duglazije u Nje emačkoj je gotovo jednak ili nešto niži o)d ddprirasta zelene duglazije spomenutog kli imatskog područja u Sjevernoj Americi. :i- Proizvodnja drvne mase um Njemačkom sjeverozapadnom sredogorju, je, utjecana|e ´ m kao i u njenoj domovini, vodnim režimom u tlu, a koji rezultira iz tipa tla i reljefa. jf- Utjecaj na proizvodnju, obzirom na ob °" skrbljenost tla bazama, nije se dao jasno 1? utvrditi niti u Americi, niti u Njemačkoj. ´J- Autor dalje iznosi rezultate koje je do 0_ bio klasifikacijom staništa i istraživanjja aanjihovog utjecaja na visinski prirast t tte eekonstatira, da je taj prirast na staništimla aas umjerenom ili previsokom opskrbom vo 0de u tlu, u okviru prirasnih tabela Kan 1zow 1937 — Wiedemann-a 1939 za I-TI pri ihodni razred. Na staništima s vrlo povoljnom opskrbom vode, taj je prirast gotovo bez iznimke z_ viši, a djelomično i za jedan prihodni razred iznad najvećih tabličnih vrijednosti. ti. movini zelene duglazije. Godišnje oborine su znatno niže, ali se to vjerojatno rekompenzira višim oborinama u vegetacijskom periodu. (Srednja temperatura V—IX mjeseca 11,9° C—14,0° C, srednja temperatura XII—II mjeseca 1,2° C—0,1° C, oborine od V do IX mjeseca 370—410 mm i XII—II mjeseca 780—1.040 mm.) Prema pacifičkom sjeverozapadu ovdje su tla mnogo, starija, više manje ravna, jake kisele reakcije i slabijeg zasićenja bazama. S fitocenološkog stanovišta zelena duglazija raste u cenozi bukve i cenozi kitnjaka-bukve( breze) i njihovih ekoloških varijanti. Te su cenoze siromašnije vrstama, nego one u domovini zelene duglazije. Na osnovu ovih ekoloških komparacija autor zaključuje, da je klima sjeverozapadnog njemačkog sredogorja najsličnija klimi zapadno kaskadnih obronaka domovine zelene duglazije, gdje ona pokazuje proizvodnju američkog III klimatskog po dručja. Visina u dobi God. prirast do od 60 god. 60 god. starosti 3 m m 31,6 i više preko 21,1 33,8—35,6 19,1—21,1 31,5—33,3 16>,9—18,8 29,2—31,0 14,6—16,4 26,9—28,7 12,2—14,1 ispod 26,9 ispod 12,2 Istraživanja prirasta duglazije na različitim staništima pokazuju povećani relativni prirast duglazije, paralelno s boljim bonitetom. Istraživanja šumsko-uzgojnih karakteristika odnosilo se uglavnom na njeno prorahljivanje tla korjenjem. Ta su istraživan ja pokazala promjenljivi intenzitet i dubinu, što je ovisilo o fizikalnoj strukturi tla, ali su bili veći nego kod smrče. Na vrlo nepovoljnim i gleju sličnim tlima, te se karakteristike nisu bitno razlikovale od onih smrče. Autor zaključuje, da podizanje i šumsko- uzgojno tretiranje duglazije treba biti takovo, da se u budućnosti izbjegnu štete koje su nastale krivim izborom staništa i krivim uzgojem. Uzgojnim zahvatima mora se stalno pospješivati dobar razvojkrošanja i korjenja. Potrebnu čistoću od grana ne smije se postizavati gustim sklopom, već obrezivanjem grana. Ing. I. Dekanić |