DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Treće predavanje održao je Prof. P a-
v a r i dne 27. XI. 1957. u Jugoslavenskoj
akademiji znanosti i umjetnosti pod naslovom:
»La restaurazione fore-
stale dei terreni nudi dei paesi
mediterranei su basi scientifiche
e sperimentali« (Naučne i
eksperimentalne osnove restauracije šuma
na goletima mediteranskih zemalja).


Predavanja su popraćena većim brojem
karata i crteža.


Prilikom boravka u Zagrebu Prof. P a-
v a r i posjetio je šumarske ustanove, park
Maksimir, fakultetski šumski rasadnik i
veći kompleks šuma na Medvednici.


Poziv Prof. P a v a r i j a pada u, vrijeme,
kad se sve više ispoljuje međusobna
zainteresiranost Italije i Jugoslavije na
mnogim zajedničkim privrednim pitanjima.
Italija i Jugoslavija imadu mnogo podjednakih
problema naročito u oblasti šumarstva.
Dosta je spomenuti pošumljivanje
razgoljenih krševa i fliševa, radove na
melioraciji degradiranih šuma, savladavanje
erodiranih terena i t. d. Smatramo veoma
korisnim za šumarstvo obiju zemalja,
da se odnosi između talijanskih i jugoslavenskih
šumara što bolje zbliže. Držimo,
da je za spomenuti susretaj vrlo dobro
odabrana ličnost Prof. P a v a r i j a.


Dr. M. Anić


Vyskot M.: Pesten! dubu, Praha 1958.
Izdala Československa akademia zamedelskych
ved; 284 str. okt. formata, sa 115
fotografija i 85 tabela u tekstu.


Djelo je napisano sa svrhom da upozori
na važnost i ekonomsko značenje čehoslovačkih
hrastovih šuma, ako i na potrebu
njihovog unapređenja. Objavljeno je u
času, kada se u ČSR intenzivno radi na
melioraciji degradiranih monokultura
smrče i običnog bora, i kada se nastoji,
da se kod obnove sastojina što više unašaju
vrijedne listače. Dakako da se pri
tome u nizinskim i brežuljkastim terenima
forsira hrast. U tim su terenima hrastove
sastojine dosada vršile, a treba da i ubuduće
vrše važnu biološku i ekonomsku
funkciju.


U vezi s uzgojem hrasta predlaže autor,
da se u budućem radu poklanja što veća
pažnja: izradi lokalnih uzgojnih smjernica
prema tipovima staništa i tipovima šuma,
konverziji panjača i inače slabo razvitih
i nepovoljnih sastojina u mješovite
visoke sastojine s odgovarajućim učešćem
hrasta, uzgoju grupimičnog prebornog
oblika mješovitih lisnatih sastojina, poboljšanju
sastojina izborom dobre provenijencije
i intenzivnom njegom, kao i


povećanju mjera zaštite mladih sastojina.
Zalaže se za forsiranje hrasta prilikom
pošumljivanja i umjetne obnove, kao i
kod njege mladih sastojina. Od naročitog
su interesa misli, koje iznosi autor o tretiranju
hrastovih sastojina u odnosu prema
tipovima šuma.


U poglavlju »Gospodarski pregled« od
interesa su podaci o hrastovim sastojinama
u ČSR. Od tamošnjih 4,2 mil. ha šuma
(31°/o), s drvnom masom od 388 mil. m3 ili
2,5 m3 po ha, na hrastove sastojine otpada
u Češkoj 4,4%, a u Slovačkoj 10,5%. Hrastove
sastojine zapremaju ukupno 292.700
ha (u Češkoj 107.800, Slovačkoj 186.000
ha). Na visoke hrastove sastojine otpada


186.000 ha, a na panjače 106.000 ha. Autor
opisuje ekonomsku vrijednost hrastovine
u ČSR s obzirom na prijašnje i sadašnje
stanje drvnih masa. Ondje je usput naveden
i podatak iz austrijske statistike iz
1868. g., prema kome su u to vrijeme slavonski
hrastici zapremali 210.045 ha. Navedeni
su i podaci o drvnim masama, ali
oni ne mogu odgovarati stvarnosti.
Od hrastova u Čehoslovačkoj dolaze u
obzir lužnjak, kitnjak, te ponešto cer i međunac.
Kultivira se i crveni hrast. Gospodarsko
značenje imadu lužnjak i kitnjak.
Dobro bi došli podaci o tamošnjim važnijim
lokalitetima, arealu i drvnim masama
zasebno za jedan i drugi taj hrast.


U poglavlju »Sistematski položaj i biologija
hrasta« osvrće se autor na razne
razdiobe roda Quercus, a napose na razdiobu
prema Kliki (1947.) i Svobođi
(1955.). Od interesa su novosti, koje kod
toga uvodi Svobođa. Pod pojam »tvrdi
hrast (Quercus robur L.)« uključuje on
ljetni hrast (Q. pedunculata Ehrh.), zimski
hrpst (Q. sessilis Ehrh.) i medunac (Q. pubescens
Willd.). Svobođa luči u oblasti Q.
robur više geografskih područja, a svako
od tih raščlanjuje u više ekotipova, vodeći
pri tome računa o karakteristikama tih
hrastika kao biljnih zajednica. Tako u
jugoistočnoj oblasti razlikuje on Q. r.
pannonica, Q. r. syrmatica (slavonski
hrast), Q. r. dacica i Q. r. thracica. Autor
donosi historijske podatke o evropskim
hrasticima i orijaškim stablima, te opće
podatke o arealu lužnjaka, kitnjaka, cera,
medunca i crvenog hrasta.


Kod obrade bioloških osobina autor iznosi
više najnovijih opažanja. Zanimljivi
su podaci o mikoriznim odnosima na
hranjivim i mršavim tlima. Navodi podatke
o cvjetanju i oplodnji, periodicitetu rađanja,
a promjenljivosti s obzirom na provenijenciju
i dr. Pri tom zaslužuje našu
pažnju sastojina kasnog lužnjaka (Q. r.
syrmatica Svobođa, Q. r. slavonica Ga


325