DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 103 <-- 103 --> PDF |
Treće predavanje održao je Prof. P a- v a r i dne 27. XI. 1957. u Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti pod naslovom: »La restaurazione fore- stale dei terreni nudi dei paesi mediterranei su basi scientifiche e sperimentali« (Naučne i eksperimentalne osnove restauracije šuma na goletima mediteranskih zemalja). Predavanja su popraćena većim brojem karata i crteža. Prilikom boravka u Zagrebu Prof. P a- v a r i posjetio je šumarske ustanove, park Maksimir, fakultetski šumski rasadnik i veći kompleks šuma na Medvednici. Poziv Prof. P a v a r i j a pada u, vrijeme, kad se sve više ispoljuje međusobna zainteresiranost Italije i Jugoslavije na mnogim zajedničkim privrednim pitanjima. Italija i Jugoslavija imadu mnogo podjednakih problema naročito u oblasti šumarstva. Dosta je spomenuti pošumljivanje razgoljenih krševa i fliševa, radove na melioraciji degradiranih šuma, savladavanje erodiranih terena i t. d. Smatramo veoma korisnim za šumarstvo obiju zemalja, da se odnosi između talijanskih i jugoslavenskih šumara što bolje zbliže. Držimo, da je za spomenuti susretaj vrlo dobro odabrana ličnost Prof. P a v a r i j a. Dr. M. Anić Vyskot M.: Pesten! dubu, Praha 1958. Izdala Československa akademia zamedelskych ved; 284 str. okt. formata, sa 115 fotografija i 85 tabela u tekstu. Djelo je napisano sa svrhom da upozori na važnost i ekonomsko značenje čehoslovačkih hrastovih šuma, ako i na potrebu njihovog unapređenja. Objavljeno je u času, kada se u ČSR intenzivno radi na melioraciji degradiranih monokultura smrče i običnog bora, i kada se nastoji, da se kod obnove sastojina što više unašaju vrijedne listače. Dakako da se pri tome u nizinskim i brežuljkastim terenima forsira hrast. U tim su terenima hrastove sastojine dosada vršile, a treba da i ubuduće vrše važnu biološku i ekonomsku funkciju. U vezi s uzgojem hrasta predlaže autor, da se u budućem radu poklanja što veća pažnja: izradi lokalnih uzgojnih smjernica prema tipovima staništa i tipovima šuma, konverziji panjača i inače slabo razvitih i nepovoljnih sastojina u mješovite visoke sastojine s odgovarajućim učešćem hrasta, uzgoju grupimičnog prebornog oblika mješovitih lisnatih sastojina, poboljšanju sastojina izborom dobre provenijencije i intenzivnom njegom, kao i povećanju mjera zaštite mladih sastojina. Zalaže se za forsiranje hrasta prilikom pošumljivanja i umjetne obnove, kao i kod njege mladih sastojina. Od naročitog su interesa misli, koje iznosi autor o tretiranju hrastovih sastojina u odnosu prema tipovima šuma. U poglavlju »Gospodarski pregled« od interesa su podaci o hrastovim sastojinama u ČSR. Od tamošnjih 4,2 mil. ha šuma (31°/o), s drvnom masom od 388 mil. m3 ili 2,5 m3 po ha, na hrastove sastojine otpada u Češkoj 4,4%, a u Slovačkoj 10,5%. Hrastove sastojine zapremaju ukupno 292.700 ha (u Češkoj 107.800, Slovačkoj 186.000 ha). Na visoke hrastove sastojine otpada 186.000 ha, a na panjače 106.000 ha. Autor opisuje ekonomsku vrijednost hrastovine u ČSR s obzirom na prijašnje i sadašnje stanje drvnih masa. Ondje je usput naveden i podatak iz austrijske statistike iz 1868. g., prema kome su u to vrijeme slavonski hrastici zapremali 210.045 ha. Navedeni su i podaci o drvnim masama, ali oni ne mogu odgovarati stvarnosti. Od hrastova u Čehoslovačkoj dolaze u obzir lužnjak, kitnjak, te ponešto cer i međunac. Kultivira se i crveni hrast. Gospodarsko značenje imadu lužnjak i kitnjak. Dobro bi došli podaci o tamošnjim važnijim lokalitetima, arealu i drvnim masama zasebno za jedan i drugi taj hrast. U poglavlju »Sistematski položaj i biologija hrasta« osvrće se autor na razne razdiobe roda Quercus, a napose na razdiobu prema Kliki (1947.) i Svobođi (1955.). Od interesa su novosti, koje kod toga uvodi Svobođa. Pod pojam »tvrdi hrast (Quercus robur L.)« uključuje on ljetni hrast (Q. pedunculata Ehrh.), zimski hrpst (Q. sessilis Ehrh.) i medunac (Q. pubescens Willd.). Svobođa luči u oblasti Q. robur više geografskih područja, a svako od tih raščlanjuje u više ekotipova, vodeći pri tome računa o karakteristikama tih hrastika kao biljnih zajednica. Tako u jugoistočnoj oblasti razlikuje on Q. r. pannonica, Q. r. syrmatica (slavonski hrast), Q. r. dacica i Q. r. thracica. Autor donosi historijske podatke o evropskim hrasticima i orijaškim stablima, te opće podatke o arealu lužnjaka, kitnjaka, cera, medunca i crvenog hrasta. Kod obrade bioloških osobina autor iznosi više najnovijih opažanja. Zanimljivi su podaci o mikoriznim odnosima na hranjivim i mršavim tlima. Navodi podatke o cvjetanju i oplodnji, periodicitetu rađanja, a promjenljivosti s obzirom na provenijenciju i dr. Pri tom zaslužuje našu pažnju sastojina kasnog lužnjaka (Q. r. syrmatica Svobođa, Q. r. slavonica Ga 325 |