DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 102     <-- 102 -->        PDF

stein a, Härtela, Pockbergera,
Handel-Mazzettia i Vietinghoff-
Riescha. Jednu novu metodiku
istraživanja ekologije i fiziologije (korijenja)
drveća nalazimo u radu Lunt a i
L i n d a h 1 a.


Za nas svakako veliku pažnju pobuđuje
rad sovjetskog naučnika, akademika V. N.
Sukaćeva , koji govori o principima sovjetsko
(skandijske?) škole o šumskim
biljnim zajednicama, u kojoj se autor
smatra danas glavnim predstavnikom. Tom
se radu pridružuje, vrlo iscrpna razrada
metodike tipoloških istraživanja šuma brnjenskog
profesora Zlatnika , te kraća
studija Šveđanina Lindquista, inače
veoma poznatog šumarskog genetičara. Jelova
šuma obrađena u posebnoj knjizi
Danneckera (vidi o tome prikaz J.
Šafara u Šumarskom listu) našla je i ovdje
svoju interpretaciju. Na jednak način značajni
za šumarsku teoriju i praksu su i
radovi Klike, Pavaria, Dietericha
i Schimitscheka.


Od jugoslavenskih autora nalazimo u
Zborniku dva rada. Jedan je već spomenuti
referat o značenju biljne sociologije
za šumarstvo M. Wr a b e r a, koji je nešto
prošireni referat čitan na I. Kongresu
biologa Jugoslavije. Drugi rad je zajednička
biljno-geografska studija M a y e r a
i Rataj a koja se odnosi na jednu alpsku
biljku u Sloveniji.


Jedan niz radova koji su objavljeni u
drugoj polovini druge sveske Zbornika
raspravljaju poljoprivredne teme, posebno
istraživanje i kartiranje tzv. zelene krajine
(»Grünland«).


Na kraju ovog prikaza nije moguće, a
ne osvrnuti se i na naše prilike u pogledu
publiciranja naučnih radova sa područja,
danas neobično jako razvijene i veoma cijenjene
nauke o biljnim zajednicama. U
inostranstvu nema više danas nikoga koji
bi o ovoj naučnoj grani odrekao fundamentalno
značenje u istraživanju prirodnog
potencijala pojedinih krajeva, pa kroz
to i ogromno njeno značenje za pravilan
razvoj šumskog i poljoprivrednog gospodarstva.
Zbog toga postoje i njeguju se ne
samo brojne institucije koje se bave istraživanjima,
nego izlaze i posebni časopisi i
edicije posvećene tretiranju naučnih problema
u ovoj oblasti. Kod nas u Jugoslaviji
privreda bi sigurno dobila stostruko
vraćena sredstva kada bi ih uložila u časopis
ili seriju edicija iz područja biljnesociologije
i njene primjene u šumarstvu
i poljoprivredi.


Dr. P. Fukarek


PROF. DR. A. PA VARI U ZAGREBU


Prof. Dr. Aldo P a v a r i, dugogodišnji
profesor silvikulture i direktor Stanice za
šumarska istraživanja u Firenzi, član mnogih
evropskih akademija znanosti, predsjednik
»Silva Mediterranea OUN« i t. d.,
posjetio je u novembru 1957. zagrebačko
Sveučilište i Poljoprivređno-šumarski fakultet.
Došao je na poziv tih ustanova. Boravio
je u Zagrebu od 24. do 28. XI. 1957.
i održao tri predavanja.


Prof. P a va r i stručnjak je svjetskog
glasa iz oblasti ekologije šuma i silvikulture.
Po svojim opsežnim i originalnim
studijima i radovima poznat je daleko izvan
granica svoje domovine. Već prije nekoliko
decenija uočio je, da onda važeća
Ma y rov a šumsko-vegetacijska razdioba,
koja se bazirala uglavnom na t. zv. tetratermama
(prosječne temperature za 4 ljetna
mjeseca), ne odgovara za termofilno
drveće. Postavio je svoju fitoklimatsku
klasifikaciju, prema kojoj je za termofilno
drveće odlučna srednja januarska, a za
drveće hladnijih predjela srednja julska
temperatura. Klasifikacija Prof. P a v arij
a proširena je u šumarskoj praksi čitave
Južne Evrope.


Jugoslavenski šumari pratili su uvijek
s velikim interesom opsežan i plodni rad
Prof. P a v a r i j a. Za nas su rezultati
njegovih radova od znatne koristi, jer ih
možemo uspješno primjenjivati u našoj
šumarskoj praksi. Prof. P a var i cijenjen
je u šumarskim krugovima kao eminentan
stručnjak za ekološka i silvikulturna pitanja
ne samo za područje Italije nego i za
područje cijele Južne Evrope.


Prof. P a v a r i pratio je kroz nekoliko
decenija našu stručnu štampu i o važnijim
radovima :iz oblasti silvikulture obavještavao
talijansku stručnu javnost.


Jugoslavenski šumari gaje prema Prof.
P a v a r i j u posebne simpatije i zbog toga,
što je on na rukovodećim pozicijama
u velikim internacionalnim šumarskim organizacijama,
a napose kao predsjednik
Silva Mediterranea i Internacionalne uninije
organizacija za šumarska istraživanja,
uvijek pokazivao razumijevanje za njihove
stavove i davao im podršku.


Dne 25. XI. predavanje pod naslovom
»Le classificazioni fitoclimatiche
ed i caratteri della stazi
o n e« (Fitoklimatske klasifikacije i svojstva
staništa).


Dne 26. XI. 1957. predavanje pod naslovom:
»Basi ecologiche dei r i mboschimenti
in Italia« (Ekološke
osnove pošumljavanja u Italiji).