DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 102 <-- 102 --> PDF |
stein a, Härtela, Pockbergera, Handel-Mazzettia i Vietinghoff- Riescha. Jednu novu metodiku istraživanja ekologije i fiziologije (korijenja) drveća nalazimo u radu Lunt a i L i n d a h 1 a. Za nas svakako veliku pažnju pobuđuje rad sovjetskog naučnika, akademika V. N. Sukaćeva , koji govori o principima sovjetsko (skandijske?) škole o šumskim biljnim zajednicama, u kojoj se autor smatra danas glavnim predstavnikom. Tom se radu pridružuje, vrlo iscrpna razrada metodike tipoloških istraživanja šuma brnjenskog profesora Zlatnika , te kraća studija Šveđanina Lindquista, inače veoma poznatog šumarskog genetičara. Jelova šuma obrađena u posebnoj knjizi Danneckera (vidi o tome prikaz J. Šafara u Šumarskom listu) našla je i ovdje svoju interpretaciju. Na jednak način značajni za šumarsku teoriju i praksu su i radovi Klike, Pavaria, Dietericha i Schimitscheka. Od jugoslavenskih autora nalazimo u Zborniku dva rada. Jedan je već spomenuti referat o značenju biljne sociologije za šumarstvo M. Wr a b e r a, koji je nešto prošireni referat čitan na I. Kongresu biologa Jugoslavije. Drugi rad je zajednička biljno-geografska studija M a y e r a i Rataj a koja se odnosi na jednu alpsku biljku u Sloveniji. Jedan niz radova koji su objavljeni u drugoj polovini druge sveske Zbornika raspravljaju poljoprivredne teme, posebno istraživanje i kartiranje tzv. zelene krajine (»Grünland«). Na kraju ovog prikaza nije moguće, a ne osvrnuti se i na naše prilike u pogledu publiciranja naučnih radova sa područja, danas neobično jako razvijene i veoma cijenjene nauke o biljnim zajednicama. U inostranstvu nema više danas nikoga koji bi o ovoj naučnoj grani odrekao fundamentalno značenje u istraživanju prirodnog potencijala pojedinih krajeva, pa kroz to i ogromno njeno značenje za pravilan razvoj šumskog i poljoprivrednog gospodarstva. Zbog toga postoje i njeguju se ne samo brojne institucije koje se bave istraživanjima, nego izlaze i posebni časopisi i edicije posvećene tretiranju naučnih problema u ovoj oblasti. Kod nas u Jugoslaviji privreda bi sigurno dobila stostruko vraćena sredstva kada bi ih uložila u časopis ili seriju edicija iz područja biljnesociologije i njene primjene u šumarstvu i poljoprivredi. Dr. P. Fukarek PROF. DR. A. PA VARI U ZAGREBU Prof. Dr. Aldo P a v a r i, dugogodišnji profesor silvikulture i direktor Stanice za šumarska istraživanja u Firenzi, član mnogih evropskih akademija znanosti, predsjednik »Silva Mediterranea OUN« i t. d., posjetio je u novembru 1957. zagrebačko Sveučilište i Poljoprivređno-šumarski fakultet. Došao je na poziv tih ustanova. Boravio je u Zagrebu od 24. do 28. XI. 1957. i održao tri predavanja. Prof. P a va r i stručnjak je svjetskog glasa iz oblasti ekologije šuma i silvikulture. Po svojim opsežnim i originalnim studijima i radovima poznat je daleko izvan granica svoje domovine. Već prije nekoliko decenija uočio je, da onda važeća Ma y rov a šumsko-vegetacijska razdioba, koja se bazirala uglavnom na t. zv. tetratermama (prosječne temperature za 4 ljetna mjeseca), ne odgovara za termofilno drveće. Postavio je svoju fitoklimatsku klasifikaciju, prema kojoj je za termofilno drveće odlučna srednja januarska, a za drveće hladnijih predjela srednja julska temperatura. Klasifikacija Prof. P a v arij a proširena je u šumarskoj praksi čitave Južne Evrope. Jugoslavenski šumari pratili su uvijek s velikim interesom opsežan i plodni rad Prof. P a v a r i j a. Za nas su rezultati njegovih radova od znatne koristi, jer ih možemo uspješno primjenjivati u našoj šumarskoj praksi. Prof. P a var i cijenjen je u šumarskim krugovima kao eminentan stručnjak za ekološka i silvikulturna pitanja ne samo za područje Italije nego i za područje cijele Južne Evrope. Prof. P a v a r i pratio je kroz nekoliko decenija našu stručnu štampu i o važnijim radovima :iz oblasti silvikulture obavještavao talijansku stručnu javnost. Jugoslavenski šumari gaje prema Prof. P a v a r i j u posebne simpatije i zbog toga, što je on na rukovodećim pozicijama u velikim internacionalnim šumarskim organizacijama, a napose kao predsjednik Silva Mediterranea i Internacionalne uninije organizacija za šumarska istraživanja, uvijek pokazivao razumijevanje za njihove stavove i davao im podršku. Dne 25. XI. predavanje pod naslovom »Le classificazioni fitoclimatiche ed i caratteri della stazi o n e« (Fitoklimatske klasifikacije i svojstva staništa). Dne 26. XI. 1957. predavanje pod naslovom: »Basi ecologiche dei r i mboschimenti in Italia« (Ekološke osnove pošumljavanja u Italiji). |