DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 101 <-- 101 --> PDF |
plavljenih livada u florističkom i poljoprivrednom pogledu. (Die Vegetation periodisch überschwemmter Wiesen in floristischer und landwirtschaftlicher Sicht). Str. 1187—1206. 83. de V r i e s D. M. (Wageningen, Nizozemska), — Primjenjena botanička istraživanja zelene- krajine u Nizozemskoj. (Die angewandte botanische Grünlandforschung in den Niederlanden). Str. 1207—1222. 84. Westhoff V. (Wageningen), — Vegetacijska kartiranja u Nizozemskoj. (Die Vegetationskartierung in den Niederlanden). Str. 1223—1231. 85. d e B o e r Th. A. (Wageningen), — Kartiranje vegetacije zelene krajine u Nizozemskoj. (Grünlandvegetationskartierung in den Niederlanden). Str. 1232 —1234. 86. K1 i k a J. Prag), — Uticaj paše na biljne zajednice na Slovačkom Krasu. (The Influence of Pasturing on the Phytocenosis of the Slovak Karst). Str. 1235— 1237. 87. Stählin A. i Altenried M. (Hohenheim), — Sastav biljaka i kapacitet jednog planinskog pašnjaka za goveda u Allgau. (Pflanzenbestand und Leistung einer Allgäuer Kuhalpe). Str. 1238—1254. 88. Maye r E. (Innsbruck), — 2itarska područja, vrijeme sjetve i žetve i prinosi u Koruškoj. (Die Getreidebauzonen Anbau und Erntezeiten und die Fruchtfolge in Kärnten). Str. 1255— 1268. 89. Löh r L. (Klagenfurt), — Klimatska granica uzgoja kukuruza za silažu na padinama brdskih seljačkih gospodarstava. (Die klimatische Silomaisgrenze in bergbäuerlichen Hanglagen). Str. 1269—1.274. 90. H a z m u k a P. (Graz), — Biljna sociologija i građevinsko inžinjerska struka. (Pflanzensoziologie und Bauingenieurwesen). Str. 1275—1276. 91. Schmi d M. (Klagenfurt), — Koordinacija u građevinstvu. (Die Koordinierung im Bauwesen). Str. 1277—1278. 92. Hassenteufel W. (Innsbruck), — O značenju biljne sociologije za uređenje bujica i lavinskih terena. (Zur Bedeutung der Pflanzensoziologie für die Wildbach- und Lawinenverbauung). Str. 1279—1282. 93. Baumeister W. i Burrichter E. (Münster), — Značenje trstike kao zaštitne biljke obala. (Die Bedeutung des Schilfrohres als Uferschutzpflanze). Str. 1283—1311. Kao što se može vidjeti iz navedenih naslova, u zborniku u znatnoj mjeri provejavaju fitocenološki radovi iz šumarstva i poljoprivrede, kojima je namjera da posluže prvenstveno praksi, odnosno privredi. Od manjeg broja radova koji nemaju baš izrazito fitocenološki karakter, ali predstavljaju vrijedne doprinose šumarskoj nauci, treba istaći rad E. Janchena u kojem je data taksonomija i savremena nomenklatura svih četinjarskih vrsta područja Austrije; zatim radovi L. Tscher m a k a o rasprostranjenju bijelog bora u Austriji, H. Gam s a o promjenama u sastavu drveća alpskih šuma za vrijeme Diluvija, W. Wettsteina o promjenljivosti fenoloških oznaka (razvojnog vegetacijskog ciklusa) obične breze u ovisnosti od geografske širine itd. Od značaja za šumarstvo su također radovi Passechera, Kiss era i Steiningera, Widder a, Handel- Mazzettia, Bharucha i S a t yanarayana i O n n o-a. Teoretski karakter, odnosno šire zahvaćene vegetacijske probleme raspravljaju članci Schmid a, Ellenberg a, Walter a, Ehrendorfera, Goodalla i K ä r p ä t i a. U Zborniku su u znatnom broju zastupljeni i pedolozi sa svojim radovima. Tu su radovi Kubiene, Franza i Seker e. Slične teme, tj., odnose nauke o biljnim zajednicama i drugih naučnih oblasti obrađuju i referati Rozenkranza, Lohwag a, F. Hartmanna i Filzer a. Nekoliko članaka govori o praktičnoj primjeni biljne sociologije (i pomalo imaju karakter izvjesne propagande) i to: za praktično Ijekarstvo (Salier), za šumarstvo (W r a b e r), za građevinarstvo (H aznuka) , te za uređenje bujica i lavinskih područja (Hassenteufel). Iz nekih se referata možemo detaljna upoznati sa stanjem i razvojem fitocenoloških istraživanja i kartiranja u pojedinim državama. O tome govore: S o 6 za Mađarsku, Zl a t n i k za Čehoslovačku, Pa var i (donekle) za Italiju; Westhoff i de Boer za Nizozemsku. Specijalne studije o šumskim biljnim zajednicama sadrže radovi: Rühla , Meusela, Scamonia, Kuhnholt z- Lorda ta, Neubaera, Huecka, Wendelberg er a, Zimmermanna i Bečka, Mayer a, Eckmüllera i Schwarz a, Müller- S toli a, Haufnagla i F. K. Hartmanna. Teoretska razmatranja o šumskom gospodarstvu nalazimo u radovima H o r n |