DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1958 str. 10 <-- 10 --> PDF |
´ Treći je faktor, koji uvjetuje diferenciranost zajednice, antropogene prirode: razlika između sastojina utjecanih jače ili slabije pašom. I tu su razlike vrlo velike, pa s obzirom na intenzitet paše možemo postaviti cijeli niz od najslabije do najjače utjecanih sastojina. Postoje dakle razlike prema klimatskim, edafskim i antropogenim utjecajima, postoje niže jedinice, ali je zasad teško utvrditi njihov sistematski značaj. Mi ćemo zasad, dok se ne prouči još veći broj sastojina, raščlaniti asocijaciju prema podlozi u dvije varijante, a ove prema klimatskim razlikama u dvije subasocijacije: 1) vapnenačka varijanta razvija se na teško trošivim vapnencima, koji su se razvili unutar dolomita i ističe se na prvi pogled nedostatkom kukurijeka, crnjuše i nekih drugih vrsta. Na temelju dosad sabranog materijala ne može se utvrditi, koliko se ova varijanta ističe i nekim pozitivnim osobinama. 2) do 1 o m i t n a varijanta obuhvata glavni dio borovih šuma i razvija se na dolomitu i na dolomitnim vapnencima, a značajna je po obilnom pojavljivanju kukurijeka božićnjaka (Helleborus macranthus), dok se na vapnenačkoj nalazi samo zeleni rascjepkani kukurijek (Helleborus multifidus), koji je na dolomitu rjeđi. Dolomitnu varijantu možemo raščlaniti prema klimatskim zahtjevima u dvije jedinice (vjerojatno subasocijacije), koje imaju različito šumsko-gospodarsko značenje: 1.) ostryetosum, toplija subasocijacija nižih predjela u kojoj se nalazi najčešće Pinus nigra, ali i Pinus silvestris, a uz njih se pojavljuju vrste termofilnih hrastovih šuma na pr. Ostrya carpinifolia, Quercus cerris, Amelanchier ovalis, Cotoneaster tomentosa, Cornus mas i dr. 2.) piceetosum, hladnija subasocijacija viših predjela u kojoj se u podstojnom sloju drveća nalazi obilno smreka. Obilje smreke ima veliko značenje za daljnji razvitak i opstanak borove šume. Tu je njezina klimatska granica, pa još maleni korak na hladnije i vlažnije stanište znači potpuno pretezanje smreke. Pomlađivanje . Pomlađivanje borovih šuma predstavlja važan vegetacijski i šumarski problem. Iako se bor razmnaža naletom sjemena, te se pojavljuje na vrlo udaljenim nalazištima, ipak postoji u pomlađivanju očita zakonitost. Na tipičnim borovim staništima pomlađuje se bor ne samo na rubovima i na čistinama nego i u slabije sklopljenim sastojinama. U pomlađivanju je međutim vanredna razlika između dolomita i vapnenaca. Iako se bor lijepo pomlađuje i na vapnencu, ipak se to ne može ni uporediti s pomlađivanjem na dolomitu. Uz kukurijek božićnjak (Helleborus macranthus), žutilovku (Genista pedunculata) i druge značajne vrste razvijaju se na dolomitu tisuće i tisuće mladih borova razne veličine i starosti, a njihova je vitalnost neopisiva. Na dolomitnoj trošini stoje često skupine mladih borića različite veličine i starosti, koji zbijeni u gušće ili rjeđe hrpe golemom dinamikom osvajaju golo kršje na kome uopće nema vegetacije. Čim se pomladak zakorijeni, obogaćuje otpalim iglicama kamenitu trošinu humusom i prirašćuje od godine do godine sve jače. U nekim sastojinama nalazimo 5 do 8-godišnje boriće, koji prirašćuju godišnje po 60 cm u visinu. Prolazeći kroz borovu šumu možemo pratiti njezinu vanrednu obnovu na dolomitnoj podlozi: uz |