DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 81 <-- 81 --> PDF |
š 1 o v: Projektovanje šumskih cesta s obzirom na njihovo korištenje u javnom saobraćaju — Ing. Z. Ettinger: Napinjanje listova širokih tračnih pila — Dr. ing. P. Fukarek: Da li je eretna breza raširena i na području Bosne i Hercegovine? — Ing. R. Hilak : O upotrebi eksploziva pri izradi drveta — Ing. F. Alikalfić: Sa ekskurzije po Čehoslovačkoj — Ing. B. Džepina : Uzgajanje i zaštita šuma u Francuskoj. Broj 4-6: Ing. R. Sarnavka O drvenim krovovima na seoskim kućama — Ing. M. Mehić : Usklađivanje planova sječa za industriju sa ustanovljenim etatima iz elaborata — Ing. V. Stefanović: Nekoliko osvrta na mjesto fitocenologije u šumarstvu Švajcarske — Dr. ing. P. Fuka rek : Balzamasta topola »Prževalski« iz Kine. Broj 7-9: Ing. A. Postnikov: O proizvodnosti rada — Ing. S. Zakula: Uzdizanje radnika u šumarstvu i drvnoj industriji — Ing. M. Dučić : Perspektivni plan razvoja šumske privrede NR BiH — Ing. P. Zarić : Sušenje stabala crnog bora u NR BiH — J. Šafar: Problem uzmicanja vrijednih vrsta drveća i širenje bukve u našim šumama — Dr. ing. P. Fukarek : Neki vidovi oštećivanja i uništavanja drveća u Bosni i Hercegovini — Dr. ing. P. Fukarek: Velika mlječika (Euphorbia Wulfenii Hoppe) i njezin privredni značaj na mediteranskom kršu — J. Starčević: Uloga tračne pile trupčare i njene tehničke norme. Broj 10-12: Ing. M. Sučević: Zakon o štednji drveta — D. Bogdanović: Razvoj naše šumske privrede — Dr. ing. F. Hafner : Mehanizacija građenja šumskih puteva u brdovitim terenima — Ing. B. Begović : Iskorišćavanje šiške i ruja u Bosni i Hercegovini za vrijeme otomanske uprave — Ing. P. Zarić: Izvoz drveta iz Bosne i Hercegovine — Dr. ing. P. STRANA STRUČNA LITERATURA Jeglič C: Arboretum Voleji potok, Ljubljana 1956., 198 str. oktavnog formata, sa 132 fotografije, 6 crteža u tekstu i sadržajem na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. U knjizi je opisan Arboretum V o 1 č j i potok, koji je udaljen 25 km sjeveroistočno od Ljubljane, a nalazi se u Kamničkom polju. Zaprema 80 ha. Sastoji se od livada, šuma i parka (38) ha. Osnovao ga je bivši vlasnik S o u v a n (1882—.1949). Od 1952. nalazi se pod upra- Fukarek : Radovi na istraživanju i kartiranju šumske vegetacije Bosne i Hercegovine. DRVNA INDUSTRIJA — Zagreb za 1957. g. ima ove članke: Broj 1/2: Ing. Arnošt Loula : Destilacija otpadnog drveta — Ing. Stjepan F r a nčišković : Rentabilnost briketiranja — Ing. Radmilo Radivojević: Mehanizacija radova pri impregnaciji željezničkih pragova — Ing Zdravko Rokoš : Impregnacija i reimpregnacija željezničkog praga — Miloš Rašić : O projektiranju stolova i stolica. Broj 3/4: Ing. Franjo Štajduhar: Novi proizvodi drvne industrije — I. R.: Suvremeni namještaj kod nas i u svijetu — Ing. Stjepan Francisković: Drvoprerađivački obrti u Hrvatskoj — F. Š.: Međunarodno savjetovanje o izolacionim pločama, ivericama i vlakoticama. Broj 5/6: Dr. ing. Juraj Krpan: O procesu umjetnog sušenja drveta Broj 7/8: Proizvodnja i izvoz finalnih proizvoda — Ing. Franjo Štajduhar: Ploče iverice. Broj 9/10: Ing. Stjepan Š u r i ć: Perspektiva razvoja drvne industrije u Jugoslaviji — Ing. Bogumil Cop: Za ekonomičnije iskorišćavanje i preradu bukovine — Tibor Karpati : Iskorištenje kapaciteta u finalnoj drvnoj industriji — Ing. Rikard Striker : Budući zadaci kemijskotehnološkog istraživanja drveta. Broj 11/12: B. H.: Produktivnost u drvnoj industriji — Dr. Roko Beni ć i dr. Juraj Kr(pan: S puta po Poljskoj — Dr. Roko Benić : Mogućnost upotrebe vitala »Zwergkuli« i »Bergkuli« u eksploataciji šuma — Miloš Raš i ć: Boje u stambenim i radnim prostorijama — Ing. Lazar V u j i č i ć: Drvna industrija Jugoslavije. — Đ. K. vom Ljubljanskog univerziteta. Zasnovan je, a i dalje se uređuje na principima hortikulturno- pejsažnog parka. Služi za dendrološka i hortikulturna proučavanja, kao i za izobrazbu stručnog kadra. Volčji potok odlikuje se brežuljkastim, prilično raščlanjenim reljefom. Nalazi se u visini od 340—420 m. Čini ga nekoliko geoloških podloga (aluvij, miocenski, pješčenjaci, dolomitni vapnenci). Srednja godišnja temperatura iznosi ondje oko 8°C, a oborine 1400 mrn. Na njem je razvito više autohtonih cenoza (tipična bukova šu |