DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 71 <-- 71 --> PDF |
a) Sječiva drvna masa procijenjena je, obračunata i plaća se sa korom. b) U svrhu praćenja iskorišćenja procjenjene mase, te njihovih usporedbi, ne mora se vršiti nikakovo preračunavanje kore. c) U svrhu premiranja rukovodioca sječine radi boljeg iskorišćenja mase od procjene, ne mora se također vršiti nikakovo preračunavanje kore. d) Otklonjen je prigovor radnika i kirijaša radi obračunavanja učinka bez kore. e) Postignuta je jednoobraznost u pogledu obračuna drvne mase, jer se manje vrijedno metarsko drvo obračunava sa korom, pa se može i više vrijedna tehnička oblovina. f) Otklonjeni su sporovi u pogledu debljine kore, koja se u pojedinim slučajevima treba odbijati i stalno smanjivanje očitanih brojeva. Debljina kore, zaokruživana obično na više i veća mogućnost zabuna kod odbijanja kore, imala je za posljedicu veću netočnost kubature, kao i veće zamaranje prilikom premjeravanja promjera. g) Smanjena je opasnost za pretovar vagona uslijed sadržaja i težine sirove kore, te netočnija kubatura iz prethodnog navoda. Praćenjem učinka utvrđenog prema uputama u navedenim bivšim propisima,´ došlo se do konstatacije, da su tako utvrđene norme površne i netočne, naročito kod sječe i izradbe u sječinama sa manjom drvnom masom i tanjim stablima. Samo 4 odlučujuća faktora (oplodna sječa i prorede, povoljni i nepovoljni uslovi rada) nisu mogli otkloniti subjektivnost ocjene raznolikih terenskih i sastojinskih uslova rada, napose ocjene njihovog intenziteta. Sve skupa je činilo normu utvrđenu na dotadanji način nerealnom i nepravednom. Bolji i pravedniji način nagrađivanja radnika diktirali su izmjenu navedenog načina. Zato se prišlo boljem načinu utvrđivanja konkretne norme za raznolike uslove rada, kakovi se mogu naći samo u otvorenoj prirodi, u šumi. Novi način utvrđivanja norme vidljiv je iz slijedeće tabele. Vidi prilog! Terenski i sastojinski uslovi grupirani su u 7 grupa. Njihovi intenziteti razvrstani su opet u 6 stepena. To znači, da su kod utvrđivanja konkretne norme odlučujuća 42 faktora, umjesto dotadanjih 4. Intenzitet svakog uslova rada izražen je u brojevima, koji nisu ništa drugo nego postotni iznos za koji se smanjuje maksimalna norma. Za svaku sječinu ispituje se intenzitet po svim uslovima. Odgovarajući iznosi se zbrajaju, te se za ukupni iznos u postotku smanjuje maksimalna norma, odnosno povećava minimalna cijena. U praksi gotovo nikad neće doći do primjene sviju uslova intenziteta. Ako bi i došlo, to je dokaz, da se uvjeti rada toliko osebujni, da je rad po normi nemoguć. Postotni iznosi maksimalnih intenziteta utvrđeni su na osnovu podataka iz stručne literature dok su postotni iznosi za ostale intenzitete formirani interpolacijom po vlastitom iskugtvu. Prednost ovakovog načina normiranja radova na sječi i izradi je očigledna, dok će se pojedinosti dotjerivati u toku rada. 4. Sastav cjenovnika: Radnici za svoj rad primaju plaću po učinku. Zarada se obračunava na osnovu cjenovnika, koji je sastavljen uz slijedeće pretpostavke: Šumskom radniku nije omogućeno da svoje poslove obavlja svakodnevno. Do prekida rada dolazi obično uslijeda vremenskih nepogoda. Prema postojećim propisima i tarifnom pravilniku takova danguba se treba radniku isplatiti u 70°/o-tnom iznosu tarifnog stava od plaće po vremenu. Prema dosadanjoj praksi, uzimalo se u mjesecu prosječno 20 radnih i 6 neradnih dana. Radi toga osnovica za izračunavanje jedinične cijene služi: a) mjesečna plaća, koja se sastoji od pune plaće po vremenu za 20 radnih dana i 70%-tnog iznosa plaće po vremenu za 6 neradnih dana. b) mjesečna norma, koja je obračunata na osnovu dnevne norme za 20 radnih dana. Diobom tako obračunate mjesečne plaće sa 20-dnevnom normom dobivena je cijena po jedinici sortimenta. Budući radnici na radu upotrebljavaju svoj vlastiti alat i sami ga održavaju, to nema razloga da im se ne prizna odgovarajuća amortizacija, kamate i utrošeno vrijeme za održavanje u prosječnom iznosu. Vidi prilog cjenika: |