DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 70 <-- 70 --> PDF |
UTVRĐIVANJE NORMI I PRAĆENJE PRODUKTIVNOSTI NA POSLOVIMA SJEČE I IZRADBE DRVNIH SORTIMENATA Na području N. O. kotara Vinkovci siječe se godišnje glavnog i prethodnog sječivog prihoda tvrdih i mekih lišćara oko 170.000 m3 totalne mase. Uvažavajući šumsko-uzgojne momente i pravovremeni izvoz sortimenata, da bi se spriječilo de klasiranje robe i iskoristilo povoljne izvozne prilike, redoslijed sječe i izradbe poreda se vremenski tako, da je omogućeno obavljanje većine tih poslova sa stalnom radnom snagom. Upravo idealan kontinuitet poslova i zaposlenje većeg broja stalnih radnika omogućuje se, ako se i povremeni poslovi na pošumljavanju, njezi, zaštiti i uređi vanju šuma obavljaju sa istim radnicima. U takovom slučaju, svi poslovi na jedin stvenom sumsko-gospodarskom području izvršavaju se jeftinije i kvalitetnije, nego li sa sezonskim ili povremenim radnicima. 1. Radno mjesto šumskog radnika: Formiranje kadra stalnih šumskih radnika i sređehje radnih odnosa, zahtijevalo je formiranje »radnog mjesta šumskog radnika«, odnosno djelokruga njegovoga rada. U tom pogledu trebalo se prilagoditi svakidanjoj praksi, gdje jedni te isti radnici obavljaju sve faze sječe, i izradbu svih napadajućih sortimenata. Radi toga se nije mogla održati dotadanja praksa, da se za rušenje i izradbu tehničke oblovine zaposle jedni, a za izradbu metarskog drveta drugi radnici. Umjesto uskih specijalnosti: kladara, tesača, dugara, drvara i t. d. formiran je šumski radnik sa većim djelokrugom rada i višestrukim radnim navikama. Poznavanje raznovrsnih poslova i sposobnost njihovog obavljanja uz raznovrsne radne navike, imalo je za posljedicu povećanje kvalifikacije takovog radnog mjesta i izvršioca. Istina, takav radnik naliči zanatliji u šumarstvu, no to nas tako dugo ne treba smetati, dokle i radna mjesta visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka naliče zanatskom (svaštarskom) djelokrugu rada. Kao svaki član kolektiva, tako i šumski radnik, osim gole plaće koju prima na ruke za obavljene poslove, želi i treba unapred znati svoja prava, koja proističu iz radnog odnosa. Uslijed navedenih pogleda, ne može se održati formiranje zasebnog radnog mjesta kladara, drvara, tesača, utovaraša, istovaraša i t. d., jer jedan te isti radnik, kao izvršioc, u toku dana obavlja sve te poslove. 2. Tarifiranje radnog mjesta »šumarskog radnika« Svi poslovi, koji se u toku godine obavljaju, grupirani su u 4 grupe. Obzirom na postizavanje maksimalno moguće produktivnosti rada i korišćenje sposobnosti radnika, grupiranje je izvršeno na slijedeći način: I. grupa, najkompliciraniji i najkvalitetniji poslovi, koje još danas obavlja rukovodno osoblje, a u perspektivi bi obavljali visokokvalificirani šum. radnici. Satnica = 119 dinara. II. grupa, najteži i kompliciraniji poslovi na uzgajanju zaštiti i iskorišćavanju šuma. Satnica = 91 dinar. III. grupa, lakši manje važni i jednostavni poslovi na uzgajanju, zaštiti i iskorišćavanju šuma. Satnica = 70 dinara. IV. grupa, takovi poslovi na uzgajanju, zaštiti iskorišćavanju šume, čije obavljanje se može povjeriti samo početnicima tj. nekvalificiranim radnicima pod nadzorom stručnih lica. Za ovakovo grupiranje poslova, povod je uslijedio sprovođenjem analitičke pro~ cjene radnih mjesta u industriji, te njezinom primjenom u šumarstvu. » U slučaju, da neki radnici ne zadovoljavaju kvalitetu obavljenih poslova, koji se zahtjeva na dotičnom radnom mjestu, na koje je raspoređen, satnica odnosno tarifni stav može mu se sniziti do 20%. 3. Normiranje poslova na sječi i izradbi: Osnovna dnevna norma uzeta je iz zbirke bivših Propisa o plaćama i radnim odnosima u šumskoj proizvodnji — prilog: norme radnog učinka u šumskoj proizvodnji za sječu i izradbu u nizini i prigorju, i to za najpovoljnije terenske i sastojinske uslove rada. Tamošnja maksimalna norma uvećana je za prosječan posjotak kore, kako je u cjenovniku navedeno. Razlozi zaračunavanja kore bili su slijedeći: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 71 <-- 71 --> PDF |
a) Sječiva drvna masa procijenjena je, obračunata i plaća se sa korom. b) U svrhu praćenja iskorišćenja procjenjene mase, te njihovih usporedbi, ne mora se vršiti nikakovo preračunavanje kore. c) U svrhu premiranja rukovodioca sječine radi boljeg iskorišćenja mase od procjene, ne mora se također vršiti nikakovo preračunavanje kore. d) Otklonjen je prigovor radnika i kirijaša radi obračunavanja učinka bez kore. e) Postignuta je jednoobraznost u pogledu obračuna drvne mase, jer se manje vrijedno metarsko drvo obračunava sa korom, pa se može i više vrijedna tehnička oblovina. f) Otklonjeni su sporovi u pogledu debljine kore, koja se u pojedinim slučajevima treba odbijati i stalno smanjivanje očitanih brojeva. Debljina kore, zaokruživana obično na više i veća mogućnost zabuna kod odbijanja kore, imala je za posljedicu veću netočnost kubature, kao i veće zamaranje prilikom premjeravanja promjera. g) Smanjena je opasnost za pretovar vagona uslijed sadržaja i težine sirove kore, te netočnija kubatura iz prethodnog navoda. Praćenjem učinka utvrđenog prema uputama u navedenim bivšim propisima,´ došlo se do konstatacije, da su tako utvrđene norme površne i netočne, naročito kod sječe i izradbe u sječinama sa manjom drvnom masom i tanjim stablima. Samo 4 odlučujuća faktora (oplodna sječa i prorede, povoljni i nepovoljni uslovi rada) nisu mogli otkloniti subjektivnost ocjene raznolikih terenskih i sastojinskih uslova rada, napose ocjene njihovog intenziteta. Sve skupa je činilo normu utvrđenu na dotadanji način nerealnom i nepravednom. Bolji i pravedniji način nagrađivanja radnika diktirali su izmjenu navedenog načina. Zato se prišlo boljem načinu utvrđivanja konkretne norme za raznolike uslove rada, kakovi se mogu naći samo u otvorenoj prirodi, u šumi. Novi način utvrđivanja norme vidljiv je iz slijedeće tabele. Vidi prilog! Terenski i sastojinski uslovi grupirani su u 7 grupa. Njihovi intenziteti razvrstani su opet u 6 stepena. To znači, da su kod utvrđivanja konkretne norme odlučujuća 42 faktora, umjesto dotadanjih 4. Intenzitet svakog uslova rada izražen je u brojevima, koji nisu ništa drugo nego postotni iznos za koji se smanjuje maksimalna norma. Za svaku sječinu ispituje se intenzitet po svim uslovima. Odgovarajući iznosi se zbrajaju, te se za ukupni iznos u postotku smanjuje maksimalna norma, odnosno povećava minimalna cijena. U praksi gotovo nikad neće doći do primjene sviju uslova intenziteta. Ako bi i došlo, to je dokaz, da se uvjeti rada toliko osebujni, da je rad po normi nemoguć. Postotni iznosi maksimalnih intenziteta utvrđeni su na osnovu podataka iz stručne literature dok su postotni iznosi za ostale intenzitete formirani interpolacijom po vlastitom iskugtvu. Prednost ovakovog načina normiranja radova na sječi i izradi je očigledna, dok će se pojedinosti dotjerivati u toku rada. 4. Sastav cjenovnika: Radnici za svoj rad primaju plaću po učinku. Zarada se obračunava na osnovu cjenovnika, koji je sastavljen uz slijedeće pretpostavke: Šumskom radniku nije omogućeno da svoje poslove obavlja svakodnevno. Do prekida rada dolazi obično uslijeda vremenskih nepogoda. Prema postojećim propisima i tarifnom pravilniku takova danguba se treba radniku isplatiti u 70°/o-tnom iznosu tarifnog stava od plaće po vremenu. Prema dosadanjoj praksi, uzimalo se u mjesecu prosječno 20 radnih i 6 neradnih dana. Radi toga osnovica za izračunavanje jedinične cijene služi: a) mjesečna plaća, koja se sastoji od pune plaće po vremenu za 20 radnih dana i 70%-tnog iznosa plaće po vremenu za 6 neradnih dana. b) mjesečna norma, koja je obračunata na osnovu dnevne norme za 20 radnih dana. Diobom tako obračunate mjesečne plaće sa 20-dnevnom normom dobivena je cijena po jedinici sortimenta. Budući radnici na radu upotrebljavaju svoj vlastiti alat i sami ga održavaju, to nema razloga da im se ne prizna odgovarajuća amortizacija, kamate i utrošeno vrijeme za održavanje u prosječnom iznosu. Vidi prilog cjenika: |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 72 <-- 72 --> PDF |
STEPENOVANJE TERENSKIH, SASTOJINSKIH s t e p e n i n t e n r—| I II III Uslovi rada IH OdgoOdgo ri Pokazatelj vara Pokazatelj vara Pokazatelj OJ % % « smanj. smanj. Sječiva masa po ha u 1 3 100/mJ — 50-100 m» 1 30-50 m´ m Srednji prsni promjer 2 41 cm — 31-40 cm 5 21-30 cm stabala kod sječ. mase Obraštenost Obraštenost Čist teren iznad iznad L Korov ili podrast bez korova koljena 3 prsiju i mladika oko 500/o oko 50°/o površine površine Od visine stabala, kro 425»/o 30°/o 50"/o šnja zauzima u prosjeku Ostali Ostali Ostali 5 Vrijeme sječe mjeseci mjeseci mjeseci Ostalo: Voda, kanali, 9 raskvašenost terena, komarči itd. prema ocjeni 7 Nagib terena 25-35% 36-45°/o 5. Sastav obračuna i ispitivanje učinka. Obračunski period poklapa se sa kalendarskim mjesecom. Iznimno, može obuhvatiti 2—3 mjeseca. Unutar svakog obračunskog perioda prati se za svaku sječinu izvršenje unapred utvrđenih normi, odnosno visina postignutih zarada na osnovu osnovnog isplatnog dokumenta »isplatnice«. Obavezni pregled učinka i zarade sastoji se iz ispitivanja, da li je utvrđena norma realna, t. j . da li imade većih odstupanja na više ili niže. U slučaju većeg odstupanja na više, utvrđuje se, da li je prebacivanje posljedica: a) prenisko utvrđene norme, b) naročite vještine ili prekomjernog, zalaganja radnika, napose produljenja radnog vremena, c) pripisivanja tuđeg učinka, U svakom slučaju norma ostaje stalna sve do završetka sječine. U slučaju većeg odstupanja na niže, utvrđuje se, da li je to posljedica: a) previsoko utvrđene norme, b) neprovedenih 8 sati na poslu, c) češćih izostanaka radnika sa posla, d) slabe uvjež´banosti ili tjelesne kondicije radnika, e) obavljanje posla sa slabim ili slabo održavanim alatom. Ukoliko se ispitivanjem uzroka došlo do zaključka, da je norma pogrešno utvrđena (jer ju ne postizavaju niti vještiji radnici, odnosno većina radnika) pristupa se reviziji iste i utvrđivanju odgovarajuće cijene. Time je radnicima omogućeno postizavanje odgovarajuće i propisane zarade. Utvrdi li se pak, da radnik ne postizava normu, odnosno zaradu svojom krivicom, tada mu se, kao provedeno vrijeme na radu prizna samo onoliki broj dana 214 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 73 <-- 73 --> PDF |
I OSTALIH USLOVA RADA z i t e t a Odgovara % smanj. 3 10 IV Pokazatelj 20-30 m» 16-20 cm Odgovara % smanj. 5 15 V Pokazatelj 10-20 ms 10-15 cm Odgovara % smanj. 7 20 VI Pokazatelj Ispod 10 m3 Ispod 10 cm Odgovara % smanj. 10 30 6 Obraštenost iznad prsiju 100% površine 10 a) 100%-tae obrašt. glogom visine ispod prsiju. 15 100%-tna obrašt. glogom iznad prsiju 20 2 70% 4 75% 7 80% 10 ._ III mjesec 1 XII mjesec 2 I-II. mjesec 3 13 46-55% 20 56-65%> 30 66% 40 za koliko dana je postigao normu. Za isto toliki broj dana isplaćuje se dječji dodatak. Svi ostali dani utvrđuju se kao »neopravdani izostanci«, što opet ima posljedicu poduzimanje mjera u pogledu učvršćenja radne discipline. Podržavanje ili povećanje »neopravdanih izostanaka« iz mjeseca u mjesec, povlači za sobom predlaganje za raskid radnog odnosa. Uzroke odstupanja navodi neposredni rukovodioc na obračunu zarade. Prije odašiljanja obračuna u upravu, daje se isti radniku na uvid i supotpis. Na taj način radnik je upoznat sa sadržajem obračuna, te se većina njegovih eventualnih reklamacija ukloni prije dolaska na blagajnu. 6. Premiranje radnika na sječi: Premiranje poslova na sječi i izradbi drvnih sortimenata vršilo se do sada zapravo kroz cjenovnik sječe i izradbe na taj način, što je cijena onom sortimentu, koji se želilo forsirati, bila hotimice uvećana. Iako to u bivšem cjeniku nije bilo zasebno iskazano, prijašnja cijena je sadržavala sadašnju cijenu uvećanu za iznos premije. Novim pravilnikom za premiranje, koji je u pripremi, preinačiti će se dosadanji način premiranja u toliko, što će se odgovarajući iznosi premija za forsirane Sortimente obračunavati neovisno od cjenovnika. 7. Rezultati đosađanjeg rađa: Osim napred navedenih mjera u pogledu stabilizacije radne snage provađaju 215 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 74 <-- 74 --> PDF |
216 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 75 <-- 75 --> PDF |
zinu i prigorje. Kora je dodana u prosječnom iznosu za: a) Hrast, trupce 13%> b) Ostale trupce 10% c) Topolove trupce 15% d) Tanja oblovina 13% e) Žioke i kolje 15% 3. Za Sortimente koji se prerađuju (tesanje) norma je konstantna a) kod mladih sječina 4. Na ovy cijenu zaračunava se dodatak za amortizaciju i održavanje vlastitog alata i to: 4% b) kod zrelih sječina 5% o t o CO o c» CM o os CM o t—4 CO o CM o I O CM o OS CN O CO CM CD i-H CD CO to t - I 10 co io co CO io o CD O CO c IO CO CO o o 85 o »—1 O CM o CM oOTh ´ i o CO CM o CO 70 Svega mjesečno: dana Satnica S/l dinar s u ft a o M 1 B CU "EJ n 1 > cu > CU " H CU CU -rj, So SM oblovina a a EH CO N o 3 ´SÜ B ft s u a t—i B > E-i Ogrje v B & h-f (—1 S U hH 1—) 3 OJ s 1—1 h-t o CO CM > o cd O I O CM s 2k T—1 Tesanj e o .—i I O LO I—1 tu CU 0 to CD CM CO *< I O CO c-CO C i o I M CS] Cvl CO CM CM I O CM CD CM I M 217 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 76 <-- 76 --> PDF |
se i druge, kao primjena higijensko-tehnicke zaštite pri -radu, sređenje pravadužnosti iz radnog odnosa i t. d. Pozitivan utjecaj svih tih mjera razabire se iz slijedećeg pregleda: Godina Ostvareni platni fond dinara u 000 gr. 311 gr. 313 Svega Broj zaposlenih radnika u proizvodnji Ukup. Od toga sa 12 mj. r. staža % Ostvarena dnevna zarada prosječna u tok u godine dinara 1955 2,403 4,570 7,033 100 155 100 27 100 353 100 1956 7,015 6,238 13,243 190 146 94 52 193 416 118 1957 13,015 3.977 16,992 240 83 54 75 230 455 129 Ovaj pregled se odnosi samo na područje Šumarije Vinkovci. Platnim fondom obuhvaćeno je sve administrativno i tehničko osoblje, dok se broj radnika odnosi samo na direktne izvršioce. Iz prednjeg se zaključuje: Dok se poslovi udvostručuju od 100 do 240, dotle fluktuacija radne snage opada od 100 na 54, a stabilizacija raste od 100 do 230. Plaće radnika se povećavaju od 100 do 129. Tako je bilo do sada, dok je »grana 311 i 313 kao jedna djelatnost bila obavljana po istim izvršiocima, Svako odvajanje navedenih grana, odnosno cijepanje jedinstvene djelatnosti, povlači za sobom suprotne rezultate. Ing Ivan Oštrić |