DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 70 <-- 70 --> PDF |
UTVRĐIVANJE NORMI I PRAĆENJE PRODUKTIVNOSTI NA POSLOVIMA SJEČE I IZRADBE DRVNIH SORTIMENATA Na području N. O. kotara Vinkovci siječe se godišnje glavnog i prethodnog sječivog prihoda tvrdih i mekih lišćara oko 170.000 m3 totalne mase. Uvažavajući šumsko-uzgojne momente i pravovremeni izvoz sortimenata, da bi se spriječilo de klasiranje robe i iskoristilo povoljne izvozne prilike, redoslijed sječe i izradbe poreda se vremenski tako, da je omogućeno obavljanje većine tih poslova sa stalnom radnom snagom. Upravo idealan kontinuitet poslova i zaposlenje većeg broja stalnih radnika omogućuje se, ako se i povremeni poslovi na pošumljavanju, njezi, zaštiti i uređi vanju šuma obavljaju sa istim radnicima. U takovom slučaju, svi poslovi na jedin stvenom sumsko-gospodarskom području izvršavaju se jeftinije i kvalitetnije, nego li sa sezonskim ili povremenim radnicima. 1. Radno mjesto šumskog radnika: Formiranje kadra stalnih šumskih radnika i sređehje radnih odnosa, zahtijevalo je formiranje »radnog mjesta šumskog radnika«, odnosno djelokruga njegovoga rada. U tom pogledu trebalo se prilagoditi svakidanjoj praksi, gdje jedni te isti radnici obavljaju sve faze sječe, i izradbu svih napadajućih sortimenata. Radi toga se nije mogla održati dotadanja praksa, da se za rušenje i izradbu tehničke oblovine zaposle jedni, a za izradbu metarskog drveta drugi radnici. Umjesto uskih specijalnosti: kladara, tesača, dugara, drvara i t. d. formiran je šumski radnik sa većim djelokrugom rada i višestrukim radnim navikama. Poznavanje raznovrsnih poslova i sposobnost njihovog obavljanja uz raznovrsne radne navike, imalo je za posljedicu povećanje kvalifikacije takovog radnog mjesta i izvršioca. Istina, takav radnik naliči zanatliji u šumarstvu, no to nas tako dugo ne treba smetati, dokle i radna mjesta visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka naliče zanatskom (svaštarskom) djelokrugu rada. Kao svaki član kolektiva, tako i šumski radnik, osim gole plaće koju prima na ruke za obavljene poslove, želi i treba unapred znati svoja prava, koja proističu iz radnog odnosa. Uslijed navedenih pogleda, ne može se održati formiranje zasebnog radnog mjesta kladara, drvara, tesača, utovaraša, istovaraša i t. d., jer jedan te isti radnik, kao izvršioc, u toku dana obavlja sve te poslove. 2. Tarifiranje radnog mjesta »šumarskog radnika« Svi poslovi, koji se u toku godine obavljaju, grupirani su u 4 grupe. Obzirom na postizavanje maksimalno moguće produktivnosti rada i korišćenje sposobnosti radnika, grupiranje je izvršeno na slijedeći način: I. grupa, najkompliciraniji i najkvalitetniji poslovi, koje još danas obavlja rukovodno osoblje, a u perspektivi bi obavljali visokokvalificirani šum. radnici. Satnica = 119 dinara. II. grupa, najteži i kompliciraniji poslovi na uzgajanju zaštiti i iskorišćavanju šuma. Satnica = 91 dinar. III. grupa, lakši manje važni i jednostavni poslovi na uzgajanju, zaštiti i iskorišćavanju šuma. Satnica = 70 dinara. IV. grupa, takovi poslovi na uzgajanju, zaštiti iskorišćavanju šume, čije obavljanje se može povjeriti samo početnicima tj. nekvalificiranim radnicima pod nadzorom stručnih lica. Za ovakovo grupiranje poslova, povod je uslijedio sprovođenjem analitičke pro~ cjene radnih mjesta u industriji, te njezinom primjenom u šumarstvu. » U slučaju, da neki radnici ne zadovoljavaju kvalitetu obavljenih poslova, koji se zahtjeva na dotičnom radnom mjestu, na koje je raspoređen, satnica odnosno tarifni stav može mu se sniziti do 20%. 3. Normiranje poslova na sječi i izradbi: Osnovna dnevna norma uzeta je iz zbirke bivših Propisa o plaćama i radnim odnosima u šumskoj proizvodnji — prilog: norme radnog učinka u šumskoj proizvodnji za sječu i izradbu u nizini i prigorju, i to za najpovoljnije terenske i sastojinske uslove rada. Tamošnja maksimalna norma uvećana je za prosječan posjotak kore, kako je u cjenovniku navedeno. Razlozi zaračunavanja kore bili su slijedeći: |