DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 66 <-- 66 --> PDF |
no te greške nisu karakteristične za Christen-ov hipsometar, jer se pojavljuju kod upotrebe bilo kojeg hipsometra.* Za Christen-ov hipsometar značajne su sistematske greške, pa sva nastojanja — kod upotrebe tog hipsometra — treba usmjeriti na njihovo otklanjanje. 6.1 Izrada samog hipsometra treba da je dovoljno precizna. Skala mora biti ispravna, a gornji i donji vizurni rub oštar (vidi slika 7b). Ravnalo, koje je izrađeno iz relativno tankog lima, lako se savija, pa bi bilo poželjno, da se ravnalo — dok je van upotrebe — drži u čvrstoj kutiji, odnosno u uikručenom omotu. Točnost hipsometra ovisi o veličini ravnala i veličini letve. Kod veličine ravnala ne može se dakako pretjerati, no standardna veličina od 30 cm je nešto premalena, te bi 40 cm i 50 cm bile prikladnije dimenzije. Kod veličine ravnala od 30 cm može se još raditi tako, da se ravnalo drži u ruci. Ako je ravnalo 40 cm ili veće, onda je potrebno držalo, kako je-to izvedeno kod Eić-eve konstrukcije. 6.2 Neispravna letva je najznačajniji izvor sistematske greške. Loša je praksa, da se odreže u šumi običan kolac, koji se onda upotrebljava kao letva. Najbolja bi bila letva od aluminijskih cijevi, koja bi se mogla rastaviti, da bude prikladnija za transport, no takva bi letva bila skupa. Dobre bi bile i letve od mekanog drveta koje bi se također mogle rastaviti. Ipak u većini slučajeva biti ćemo prisiljeni, da kao letvu upotrebimo stabalce ubrano u šumi, no onda kod toga moramo brižljivije postupiti i pronaći ravan i prikladan komad. U svakom slučaju potrebni su propisni signali. To mogu biti metalne pločice 10/15 do 15/20 centimetara, bijelo i crveno obojadisane, koje treba vijkom (vijak za drvo sa krilcima) pričvrstiti na letvu.* Donji signal treba da budfe 30—50 centimetara iznad tla tako, da prizemno rašće ne smeta vizuri na donji rub letve. Prema tome faktična duljina letve — ako je skala konstruirana sa L = 4 metra, i ako donji signal treba da bude 50 cm iznad tla — iznosi 460 centimetara t. j . 50 om do prvog signala, 400 cm do drugog signala i 10 cm, da se može pričvrstiti gornji signal. Kod upotrebe takove letve — koja ima donji signal 50 cm iznad tla, potrebno je tih 50 centimetara dodati izmjerenim visinama. No može se na ravnalu konstruirati i takova skala, koja odmah daje pravu visinu t. j . visinu kojoj je dodano tih 50 cm. (U tom slučaju jednadžba skale glasi: L . h / = H — 0,5 Veličina letve utječe dakako na točnost mjerenja, no velika letva je nespretna — naročito u sastojinama gdje krošnje nisko dopiru ili u sastojinama sa gustom podstojnom etažom. U takovim slučajevima velika letva (kod koje je gornji signal 5 ili 5,5 metara iznad tla) koči rad sa Christen-ovim hipsometrom*, pa je ekonomičnije upotrebiti i manju letvu, pa i letvu od 3 metra, ako se — iako na račun točnosti — može postići veća brzina rada. Veličinu letve treba odabrati prema okolnostima. Radi toga bi pribor za mjerenje visina trebao da se sastoji iz nekoliko ravnala (za različite veličine letve — a na ravnalu bi dakako trebalo označiti na pr. 0,5 + 4,0 t. j . prvi signal je 0,5 m iznad tla, a drugi 4,0 m dalje t. j . 4,5 iznad tla), dva signala, nekoliko vijaka za drvo sa krilcima za pričvršćivanje signala, jednog držala i jednog utega (za opterećivanje ravnala). Konstrukcija držala bi trebala biti takova, da se ispod kardanskog zgloba može — na jednostavni način — montirati ravnalo, a na ravnalo uteg. Na taj način * Glavni izvor grešaka je ekscentričnost vrha. visine treba mjeriti tako, da greška uslijed ekscentričnosti vrha poprimi slučajan karakter tj. treba mjeriti u svim smjerovima. Kad bi se mjerilo stalno u jednom smjeru na pr. tako da mjerač stoji s južne strane mjerenog stabla, onda bi moglo doći do sistematske greške, jer vrhovi mogu biti sistematski ekscentrični (odnosno cijela stabla nagnuta) na jednu stranu — odnosno u jednom smjeru na pr. radi utjecaja dominantnog vjetra (svjeveroistočnjaka) ili nagnutosti terena. * U najgorem slučaju mogu to biti komadi bijelog, nešto debljeg kartona, koji se pričvršćuje na letvu sa velikim crtaćim čavlima ili pokrivačkim čavlima (čavlima za krovnu ljepenku sa širokom glavom). * Valja držati na umu, da je jedan od opravdanih prigovora Christen-ovom hipsometru činjenica, da se kod njegove upotrebe mora istodobno vidjeti dno stabla, vrh stabla i vrh letve, dok je kod hipsometara sličnih Faustmann-ovom ili hipsometara na trigonometričnoj osnovi dovoljna vizura na dno i na vrh, a obje te vizure i ne moraju biti učinjene sa istog stajališta, ako su oba stajališta jednako udaljena od stabla i ako su na istoj razini. 208 |