DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 58 <-- 58 --> PDF |
mjestu. Ako je donji rub pomaknut, onda je pomaknuta i cijela skala, pa se ta greška uslijed položaja donjeg ruba može uzeti kao greška radi neispravne skale (vidi stavka 4.0). Ako je gornji rub na neispravnom mjestu onda radi toga dolazi do greške u izmjerenoj visini A H. Iz slike 6 vidi se, da je Ah Ah AH Ah Ah AH H H h— Ah tj. dobiti će se procentna greška visine p = 100 . A h/h (i to za prekratku međusobnu udaljenost dobiti će se prevelika visina i obratno). Do takove greške može također doći uslijed neprikladne izvedbe vizurnih rubova. Vizurni rub na slici 7 je neispravan, jer ako pretpostavimo, da mjerimo na horizontalnom terenu iz udaljenosti, koja je jednaka visini stabla (tj. elevacioni kut vizure na vrh stabla iznosi 45°), onda će — ako debljina lima iznosi 2,5 mm — A h iznositi cea 1,5 mm, a procentna greška visine p = 0,5%, t. j . za taj procenat će se dobiti prevelike rezultat. Radi toga vizurni rub treba da bude izveden kao na slici 7 b. 4.5 Greška uslijed nagnutosti ravnala. Ako ravnalo hipsometra nije u vertikalnom položaju, dobiti će se pogrešno očitanje visine. Ravnalo bi zapravo trebalo biti paralelno stablu i letvi, no kako je to nemoguće postići, to se pretpostavlja, da je stablo vertikalno, pa prema tome mora i ravnalo biti vertikalno. a b Slika 7 Grešku koja nastaje uslijed nagnutosti ravnala analizirao je Pe(rini [11]. Veličina te greške ovisi o kutu nagnutosti, o visini stabla, veličini letve i udaljenosti mjerača od stabla. Ako je ravnalo nagnuto — i to tako, da je njegov donji kraj odmaknut od mjerača prema stablu, dobit će se premalena visina, a ako je donji kraj ravnala primaknut mjeraču dobiti će se prevelika visina. Do te greške dolazi onda, ako se ravnalo drži odviše kruto tj. tako da ne može visjeti slobodno. Radi toga je bolje objesiti ravnalo na komadić špage, u koliko nemamo držak sa kardanskim zglobom kao> kod Eić-eve konstrukcije. Do te greške može doći također uslijed vjetra, no u šumi redovito nema vjetra,*, a ako i ima malo vjetra, to taj vjetar ne će prouzrokovati neku sistematsku nagrutost ravnala, već njegovo njihanje, a njihanje ravnala prouzrokovat će slučajnu grešku — a ne sistematsku —, jer će se kod izmjere jednog stabla dobiti možda premalena visina (uslijed nagnutosti ravnala), no zato će kod izmjere drugog stabla biti obratno. * Odnosno, ako je vjetar tako jak, da se u Sumi osjeća, onda nrti nije vrijeme za mjerenje visina, jer se krošnje njišu pa je nesigurna vizura na vrh stafra. |