DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 56 <-- 56 --> PDF |
4.1 Greške uslijed prekratke ili predugačke letve. Visinomjer je konstruiran za letvu određene dužine. Ako se kod upotrebe visinomjera radi sa letvom koja se razlikuje od L za neki iznos AL, onda će se dakako dobiti i krivo očitane visine za neki iznos AH. Iz temeljne formule za Christen-ov visinomjer L.h L.h H = —; izlazi H + A H / / + A / (vidi slika 4) iz čega slijedi ( 1 1 \ A / AH Iz slike 4 se vidi (po geometrijskom poučku o pramenu pravaca koji je presječen sa dve paralele) A / AL a iz jednadžbe L.h L.h H+AH= > l + Al: l + A l HTAH ´ pa ako se to dvoje uvrsti u izraz za A H izlazi AL A H = — (H+ A H) L odnosno AH A L H+ AH tj. sa prekratkom ili predugačkom letvom dobije se prevelika odnosno premala visina i to za isti procenat. To pravilo vrijedi za sve hipsometre, koji rade po geometrijskom principu uz upotrebu letve (vidi Levaković [9]). Ta greška ima sistematski karakter, pa je radi toga nepoželjna, a nastaje kod upotrebe neispravnih letava (na pr. kao letva služi u šumi ubrani kolac) bez propisanih signala, ili ako se letva stavlja direktno na tlo tako, da se od prizemnog rašća ne može vidjeti dno letve. 4.2 Greška uslijed koso držane letve. Nagnuta letva djeluje kao prekratka letva (vidi Levaković [9]). 4.3 Greška uslijed letve postavljene ispred debla (vidi: slika 5). Ako je letva postavljena ispred debla — kako je to u praksi obično slučaj, onda se dobiva sistematski premalena visina. Tu grešku analizirao je Petrini [11], Ako pretpostavimo, da je stablo vertikalno i letva vertikalna, a udaljenost iz koje se mjeri da je jednaka visini stabla (što je uvijek poželjno), onda greška iznosi upravo toliko koliko je letva udaljena od centralne osi debla. Kako se letva stavlja na tlo uz žilište (Wurzelanlauf), to je prema tome greška jednaka polumjeru žilišta, a taj u prosjeku iznosi cea 1% visine stabla, pa se prema tome za isti taj procent dobiva — u prosjeku — niža visina (vidi slika 5). Iz sličnosti trokuta izlazi: A H H — A H P AH R R d 100 H — A H đ pa ako uzmemo d = H izlazi p = 100 R/H). |