DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 55 <-- 55 --> PDF |
3. Greške, koje nastaju kod mjerenja visina mogu se svrstati u dvije grupe. U prvu grupu idu greške koje su uvjetovane činjenicom, da se mjeri u šumi i da se mjere stabla. Ovamo spadaju greške, kojima je uzrok gusti sklop, neizraziti vrh, ekscentrični položaj vrha, nagnutost stabla itd. (vidi Chaturvedi [1], Todorović [16]). Ta grupa grešaka dolazi do izražaja kod svih vrsti visinomjera — više ili manje — podjednako. Drugu grupu čine greške koje su karakteristične za hipsometar kojim se mjeri. Greške mogu biti grube, sistematske i slučajne. O grubim greškama neće biti ovdje govora, a također ne ćemo govoriti ni o greškama prve grupe, već samo o sistematskim i slučajnim greškama, koje su karakteristične za Christen-ov visinom jer. 4. Točnost Christen-ovog hipsometra istraživali su Schuh 1893 [12], Flury 1905 (4L Petrini 1922, Wolf von Wülfing 1928, Matson Marn 1931.* Ta istraživanja sastojala su se u tome, da su mjerene visine stabala Christem-ovim hipsometrom, a iza toga su stabla oborena i mjerena im je prava visina. Razlike između pravih visina i visinomjerom izmjerenih visina promatrane su kao greške. Novija istraživanja Petrini-a 1933 [11] odnose se na sistematske greške, a Stoffels-ova 1938 [13] i 1955 [14] obrađuju i slučajne greške pomoću teorije grešaka. Kod Stoffels-ovih istraživanja također se radi o izmjeri stabala, koja su nakon toga oborena i mjerena vrpcom, a razlike su onda tretirane po teoriji grešaka. U ovom radu biti će opisane i analizirane greške koje su karakteristične za Christen-ov hipsometar — dakle samo greške druge grupe, i to — kako je već spomenuto — samo sistematske i slučajne greške. Radi toga je i eksperimentalni dio podešen tako, da mogu doći do izražaja samo te greške (tj. nisu mjerena stabla. Vidi stavka 5.2). Kod rada sa Christen-ovim hipsometrom mogu se pojaviti slijedeće karakteristične greške. * Posljednja tri rada nemamo na žalost u šumarskim bibliotekama u Zagrebu, te su citirana po Stoffels-u [131. Također nemamo opsežnu studiju Prid. Snajđer-a: Vyskomer principu Christenova vice do praxe. Jeho vyhody, zavady a zdohonalenl, Les XXVII — 1943, koju spominje Vaclav Korf u svome udžbeniku (Korf. V.: Taxaee lesu — prva čast — Dendrometrie. Praha 1953). |