DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 53 <-- 53 --> PDF |
čije visinomjera po tom principu. U Šumarskom listu 1937. godine opisao je Isajev [6] jedan takav lineal (vidi slika 1 a). U Švedskoj se upotrebljava konstrukcija od E. Dahlin-a i A. H. Anderson-a pod imenom D-A hipsometar (vidi si. 1 b). Drugi princip koristio je švicarski šumar T. Christen [2]*. Taj visinomjer sastoji se od jednog metalnog ravnala (vidi si. 1 c), koji ima dva vizurna ruba — obično 30 cm međusobno udaljena — i hiperboličnu skalu. Instrument se drži vertikalno obješen, preko vizurnih rubova uvizira se dno i vrh stabla, a visina se čita na skali tamo gdje vizura na vrh letve siječe ravnalo. Skala je dana jednadžbom l = L . h. VH (gdje je / = udaljenost crtice na skali — koja nosi oznaku H — od donjeg vizurnog ruba, L = veličina letve ~~ obično 4 metra, h = razmak vizurnih rubova = obično 30 cm, H = visina stabla). Osim uobičajene konstrukcije — postoji i modifikacija od Daalder-a [7], a naročito je korisna Eić-eva modifikacija [3] (vidi sliku 2). so. J_ CZ7 Slika 2 Treći princip upotrebio je Vorkampf-Laue [17]. Njegov hipsometar sastoji se također od metalnog lineala, koji ima na gornjoj i donjoj strani vizurne rubove kao i Christenov. Preko rubova vizira se na dno i vrh stabla — a razmak tih rubova obično je 30 cm. Tri centimetra daleko od donjeg vizurnog ruba nalazi se na linealu jedan zarez preko kojeg se vizira na deblo i zapamti se — po karakterističnim znakovima na kori — to mjesto (t. j . ta točka na kori koju pogađa vizura). Nakon toga priđe se deblu i običnim metrom izmjeri se visina te točke od dna debla. Visina stabla jednaka je deseterostrukom tom iznosu. Kod upotrebe tog visinomjera nije potrebna letva — te se to navodi kao dobra strana tog principa. No poteškoća je u tome, što treba zapamtiti točku na kori debla — na koju pada vizura preko zareza. Tome se može pomoći tako, da jedan pomagač, koji stoji kraj debla (i koji ujedno * Christen je opisao svoj hipsometar 1891 godine (U Šumarskom listu donesen je opis 1892 godine — vidi: literatura [8]). Müller [101 međutim navodi u svojem udžbeniku, da prioritet pripada Austrijancu G. Haas-u. Tu napomenu prenosi također i Stoffels [13], [14], Međutim iz Haas-ovog članka [5] vidi se, đa on zapravo ima u vidu samo princip mjerenja visina kod kojeg nije potrebno mjeriti udaljenost´, a ne samu konstrukciju hipsometra. Iz njegovog opisa može se zaključiti, da se u njegovoj primjedbi radi o visinomjeru izrađenom po Hub-ovom principu. Prema tome prioritet pripada Christen-u, a Miiller-ova napomena nije točna. |