DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1958 str. 43     <-- 43 -->        PDF

ih te godine ostavili u stakleniku i u proljeće presadili smo ih u rasadnik.


Koncem treće vegetacijske periode najstarija biljka bila je 2,14 m visoka,


a ostale preko 1 m do 1,5 m. I ako su sve potekle od jedne biljke, ipak su


bile različite boje. Boja im se mijenjala: bilo ih je žuto zelenih, svijetlo


zelenih i tamno zelenih, ali najviše žuto zelenih, a sve su imale vrlo lijepi


piramidalni habitus i mnogo sitnije grančice i lišće nego ostale sadnice.


Biljke su zadržale takovu boju kakovu su imale i reznice od kojih su po


stale. Od gornjih svijetlo žuto zelenih reznica nastale su i svijetlo žuto


zelene biljke, a od donjih tamno žuto zelenih reznica nastale su i takove
biljke. Reznice odrezane sa tih biljaka, bile dva centimetra ili dvadeset
centimetara duge, primaju se gotovo sve sto posto i vrlo brzo rastu. Razumije
se da smo se jako veselili tim biljkama. Međutim u zimi 1956.
godine sve što je bilo iznad snijega, osušilo se. Najveće su biljke potpuno
propale, a biljkama, koje su bile manje od 1 m osušio se samo onaj dio
koji je bio iznad snijega. Te biljke opet su ove godine potjerale iz onih
grana, koje su bile pod snijegom. Ulogu glavnog stabla preuzela je jedna
grana i sada su opet visoke oko 1 m (si. 7). Dosta smo ove godine razmnožili
tih biljaka, pa smo neke ostavili u rasadniku, a neke smo za svaki
slučaj spremili u staklenik (si. 8). Čim počne na te biljke padati kiša,
odmah brzo rastu bilo to u proljeću, ljeti ili u jeseni. I preko zime u stakleniku
rastu, ali se čini da iznad snijega ne podnose nižu temperaturu
ispod — 10° C. Smatram da bi trebalo pokušati saditi te biljke u Crnogorskom
primorju gdje nikad ne dođe niska temperatura, a kiše ima dosta.
Da li je to neka posebna sorta goleme sekvoje, moguće bastard goleme
i primorske sekvoje, ili je moguće nastala neka mutacija? Na ovo
pitanje nismo u mogućnosti dati određeni odgovor.


LITERATURA


1. A n i ć dr. Milan: Dendrologija.
2. Časopis: Life, May 12, 1952.
SUMMARY


The author gives a short description of the Mammoth tree grown on its natural
habitat, then mentions the Mammoth trees from the environs of Zagreb, their age
and volume which in a tree about 90 years old amounts to ca. 5:0 cu. m. Then the
author sets forth with the explanation of his own experiences in raising young
plants of Mammoth tree from seeds and cuttings.


The seed of indigenous Mammoth trees has a poor germinative capacity because
they are still too young, but the cultivation of Mammoth trees through cuttings is
simple and easy. If are taken short cuttings (2—5 cm.) from young one-year and
three-year seedlings and put into sterilized sand or humus, they grow after three
or six months small roots. These young plants then, are transplanted into small
pots or beds. From these transplants are then taken cuttings and put into sterilized
sand or humus until they are rooted. In this way also without seed can be raised
good young plants of Mammoth tree which thrive very well in the environs of
Zagreb.


It is recommended to cultivate the Mammoth tree as a quick-growing species
in the Yugoslav highlands.