DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Za razmatranje problematike gospodarenja šumom primorske bukve, potrebno je izvršiti analizu u dva različita područja njenog rasprostranjenja. Jedno je područje gorskih lanaca u kojima prema svom položaju, nadmorskoj visini i ekspoziciji ta šuma dosiže do samih planinskih vrhova, a drugo je područje ono, gdje u svojoj gornjoj visinskoj granici postepeno prelazi u šumu jele i bukve. Na području NO kotara Rijeka prvi primjer (dizanje šume primorske bukve do vrha gorskih lanaca) čine šume Učke a drugi primjer (vezanje uz šumu jele i bukve) čine bukove šume na padinama Velike Kapele i Velebita. A) Razmatranje problematike gospodarenja šume primorske bukve na Učki Čitava istočna padina Učke čini jednu cjelinu te u površini od 4.700 ha sačinjava gospodarsku jedinicu »Učka«, koja je u cjelosti pokrivena šumom primorske bukve. Još 1900. godine to je bila prašuma, u kojoj su pojedina bukova stabla imala i preko jednog metra prsnog promjera. U toj se je šumi sjeklo samo nešto za ogrijev, a od tehničkih sortimenata tesala su se samo vesla. Za vrijeme talijanske uprave u godini 1921-1923 započelo je iskorištavanje drvnih masa i posječeno je cea 240.000 m3. Vlasnik šume bila je Općina Opatija a eksploataciju su vršile privatne firme. Obrast tih šuma bio je potpun a pojedini odjeli imali su drvnu masu i do 400 m3 po 1 ha. U nekim odjelima bila je tako intenzivna sječa, da se smanjila drvna masa na polovinu. Naročito su bile snažne sječe provedene uz komunikacije. Nakon te sječe u veliki dio površine ušla je sašika koje ranije u tim šumama nije bilo, a posljedica je bilo nedovoljno pomlađivanje šuma. — Rezultat ovakovih sječa bila je i znatna pojava sušenja vrhova i pojedinih bukovih stabala koja se proširila na cijelu gospodarsku jedinicu. Uslijed naglog otvaranja sklopa, a naročito nakon nekoliko uzastopnih sušnih godina izmjenila se znatno vlaga u tlu i stabla su bila izložena na čitavoj svojoj dužini jakoj sunčanoj žegi, pa je moralo nastati znatno sušenje stabala. Kao predmet detaljnog razmatranja primorske šume bukve na Učki uzet je u toj gospodarskoj jedinici odjel 26 sa površinom od 47,45 ha. Nadmorska visina je 892—1089 m, ekspozicija jugo-zapadna. U odjelu su položene primjerne pruge na 7,24% površine i obračunati taksacioni elementi koji su izneseni u tabeli broj 1. Podaci po jednom hektaru razvrstani su po debljinskim stepenima od 5 cm i za svaki stepen obračunat je broj stabala, postotak broja stabala, drvna masa, postotak drvne mase te prirast i vrijeme prelaza. Za grubo utvrđivanje ostalih taksacionih elemenata izabrano je u svakom debljinskom stepenu nekoliko modelnih stabala na kojima je izvršena analiza. Stabla su oborena, direktno su izmjereni prsni promjeri, visina stabala, dužine i promjer svakog pojedinog sortimenta, a iz prsnog promjera izrezan kolut radi utvrđivanja prirasta. |