DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Narodna Republika Bosna i Hercegovina proizvest će 700 tona borove smole, uz cijenu od 190 din po 1 kg. Narodna Republika Hrvatska proizvest će 283 tone borove smole uz cijenu od 210 dinara po 1 kg. Narodna Republika Slovenija proizvest će 40-50 tona borove smole uz cijenu od 20 din veću po 1 kg od ostalih. Narodna Republika Makedonija mora najprije sniziti šumsku taksu smole, te će tada moći dati uz cijene 190 din po 1 kg. Proizvodnja 800 tona. Narodna Republika Crna Gora dat će svoju borovu smolu od 320 din po 1 kg Č o 1 i ć D.: O dvema sličnim udaljenim reliktnim fitocenozama. Zaštita prirode 9. 6-11. Beograd, 1957. Autor iznosi upravo eklatantan primjer dviju vikarirajućih šumskih zajednica. Jedna se nalazi na planini Tari na platou Mitrovac, a druga u Bapirskoj u Alpama kod mjesta Paterzell. Oba istraživana staništa imaju istovjetne ekološke (naročito edafske) uslove. Ispitivana su staništa (Mitrovac 1080 m, a Paterzell 650 m nadmorske visine). Tlo je plitko t. j . visok nivo podzemne vode. Voda se na mnogo mjesta gotovo razliva otičući kroz sirovo humusni materijal. U pogledu klime oba staništa nemaju temperaturne ekstreme. Na oba istraživana staništa je ustanovljeno 67 vrsta, a od toga su zajedničkih 36 (51,5%). Sprat drveća izgrađuju slijedeće vrste: Picea excelsa, Fagus moesiaca (F. silvatica), Acer pseudoplatanus, Sorbus aucupa s razloga, što se smolari munika, čija je borova smola kvalitetnija. Proizvodnja 15 tona. Prerađivači borove smole slažu se sa predloženim prosječnim cijenama borove smole po Republikama. II. Formira se komisija sa zadatkom, da sastavi dokumentaciju radi traženja zaštite domaće proizvodnje borove smole ograničenjem uvoza kolofonija. Komisija će raditi u Beogradu od 18. III. 1958. te posjetiti državne organe, koje će zamoliti za donošenje odgovarajućeg rješenja za zaštitu domaće proizvodnje i prerade smole. Ing. M. Würth -ria, Abies alba, Alnus glutinosa, Picea omorica, Taxus baccata i t. d. Oba se staništa međusobno razlikuju. Na staništu u Mitrovcu raste Picea omorica, a na Paterzellu Taxus baccata. Obje šumske zajednice t. j . ona iz Bavarske i iz Srbije su u stvari kako smo već pomenuli vikarirajuće zajednice. Imaju više manje zajedničku fizionomiju, pa i genetsko-razvojnu sličnost., Zajednice s Tare imaju u svome sastavu F. moesiaca, a ona iz Paterzella F. silvatica. Picea omorica je tercijarni relikt, a Taxus baccata je vrsta atlansko-primorskog klimata. Uočivši svojstva ove šumske zajednice na planini Tari, Zavod za zaštitu prirode NR Srbije, stavio ju je pod zaštitu kao i naučno proučavanje prirodnih retkosti apsolutni rezervat. Dr. J. Kovačević \ |