DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 57 <-- 57 --> PDF |
STRANA STRUČNA LITERATURA »O SMOLARENJU BORA« (Über Kiefernharzung). Dr. R. Scheuble (Mitteil der Forstlichen Bundes-Versuchsanstalt Mariabrunn Bd. 52/1956. (S. 3-43). Pregled sadržaja: A) Značenje dobijanja i prerađivanja borove smole u svjetskoj privredi uopće, a u austrijskoj napose. B) Razvoj tehnike smolarenja u Austriji od prvoga svjetskog rata ovamo. C) Izvještaj o dosad neobjavljenim podacima o smolarenju. Zavoda za šumarska istraživanja u Mariabrunnu. D) Opće smjernice za vršenje pokusa o smolarenju. U zaključnoj riječi sadržano je ovo: a) Pregled današnje svjetske proizvodnje smole i načina kojim se ta proizvodnja ostvaruje (smolarenje na živo, ekstrakcija ili destilacija drveta bogatoga smolom, dobijanje tal-ulja kao sporednog produkta kod proizvodnje celuloze. Naročito su opširni podaci o dobijanju produkata od smole (kalofonij i terpentin) i o njihovoj upotrebi u Austriji). b) Razvoj smolarenja na živo u Austriji; oruđe i posuđe koje se pri tom upotrebljava. Ponajviše se smolari crni bor (Pinus nigra); samo cea 9 c) Opširan izvještaj o pokusima smolarenja, koji su izvršeni godine 1940-1951. u Zavodu za šumarska istraživanja u Mariabrunnu pod rukovodstvom autora. Ta se istraživanja odnosno pokusi odnose na ova pitanja: 1. Upoređenje metoda smolarenja koje je najviše primjenjuje; oruđe koje se pri tom upotrebljava i efekti koji se postižu kod crnoga i bijeloga bora; 2. Utjecaj veličine kare (bjeljenice) i perioda njenog obnavljanja na veličinu prinosa smole crnoga bora; 3. Pojačavanje prinosa u smoli prskanjem rana otopinama b-indolil-ocatne kiseline i 2-4-diklorfenoksiocatne kiseline. d) Opširno izlaganje o vrelima pogrešaka, koje mogu da utječu na pouzdanost pokusa o smolarenju´, i o načinima, kojima se najpogodnije mogu otkloniti takve pogreške. Autor naročito upućuje na to, da je za pokuse o smolarenju potrebno uzimati za svaku metodu koja se ispituje i upoređuje, veliki broj stabala što jednomjernijih svojstava (starost, rasa, stanište i t. d.). Donesen je prikaz (tabela) iz koje se vidi, koliko su stabala u posljednje vrijeme pojedini autori uzimali pri svojim istraživanjima. Navedena je sva novija naučna literatura (31 publikacija) američka, austrijska, jugoslovenska, letonska, mađarska, njemačka, poljska, talijanska i ruska. A. U. LESOHOZJAISTVENI SLOVAR (Forstwirtschaftliches Fachwörterbuch) Dr. F. Buchholz u saradnji sa Dr. M. Klemm-om. Berlin 1957. Str. 1-422. Ovaj šumarski stručni rječnik predstavlja važan prinos leksikografskoj literaturi i popunjava jednu prazninu. Poslije starijih izdanja rusko-njemačkih rječnika (A. Krause god. 1889. i V. N. Kutuzov 1896. i novijeg internacionalnog (njemački, engleski, francuski i ruski) (L. Linde 1936.) ovaj rječnik dolazi u pravi čas. Sovjetska je nauka i operativa toliko uznapredovala i postala toliko specifična, da je neophodan rječnik za savladavanje i poznavanje te nove leksikografske građe. Dr. Ervin Buchholz poznat je i cijenjen ne samo kao odličan poznavalac razvoja jezika već i kao stručnjak koji velikom pažnjom prati sovjetsku stručnu književnost i o njoj upoznaje zapadno-evropsku javnost. Prema tome Dr. Ervin Buchholz bio je i pozvan da izradi ovo djelo. Ugrenović VOCABOLARIO TECNICO E COMMERCIALS DEL LEGNO italina-inglesefrancese- tedeseo. G. Trippodo. (Rječnik tehničko - trgovački, talijansko-englesko-francusko-njemački) Roma 1957. Str. 1-593 cijena cea 8.500 dinara. Pisac knjige G. Trippodo je direktor federacije trgovaca drvetom i plutom i držao je na umu potrebe tehnike trgovanja drvetom i plutom. Knjiga nije namijenjenea samo stručnjacima već i laicima. Zbog toga je sva jezična građa prevedena alfabetskim redom zajedno za sva četiri jezika. Na kraju je dodan indeks latinskih naučnih imena i tabele za preračunavanje engleskih i metričkih mjera. A. U. |