DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 57     <-- 57 -->        PDF

STRANA STRUČNA LITERATURA


»O SMOLARENJU BORA« (Über Kiefernharzung). Dr. R. Scheuble (Mitteil der
Forstlichen Bundes-Versuchsanstalt Mariabrunn Bd. 52/1956. (S. 3-43).


Pregled sadržaja: A) Značenje dobijanja i prerađivanja borove smole u svjetskoj
privredi uopće, a u austrijskoj napose. B) Razvoj tehnike smolarenja u Austriji
od prvoga svjetskog rata ovamo. C) Izvještaj o dosad neobjavljenim podacima o
smolarenju. Zavoda za šumarska istraživanja u Mariabrunnu. D) Opće smjernice za
vršenje pokusa o smolarenju.


U zaključnoj riječi sadržano je ovo:


a) Pregled današnje svjetske proizvodnje smole i načina kojim se ta proizvodnja
ostvaruje (smolarenje na živo, ekstrakcija ili destilacija drveta bogatoga smolom,
dobijanje tal-ulja kao sporednog produkta kod proizvodnje celuloze. Naročito
su opširni podaci o dobijanju produkata od smole (kalofonij i terpentin) i o njihovoj
upotrebi u Austriji).


b) Razvoj smolarenja na živo u Austriji; oruđe i posuđe koje se pri tom upotrebljava.
Ponajviše se smolari crni bor (Pinus nigra); samo cea 9proizvodnje otpada na bijeli bor (Pinus silvestris).


c) Opširan izvještaj o pokusima smolarenja, koji su izvršeni godine 1940-1951.
u Zavodu za šumarska istraživanja u Mariabrunnu pod rukovodstvom autora. Ta
se istraživanja odnosno pokusi odnose na ova pitanja: 1. Upoređenje metoda smolarenja
koje je najviše primjenjuje; oruđe koje se pri tom upotrebljava i efekti koji
se postižu kod crnoga i bijeloga bora; 2. Utjecaj veličine kare (bjeljenice) i perioda
njenog obnavljanja na veličinu prinosa smole crnoga bora; 3. Pojačavanje prinosa
u smoli prskanjem rana otopinama b-indolil-ocatne kiseline i 2-4-diklorfenoksiocatne
kiseline.


d) Opširno izlaganje o vrelima pogrešaka, koje mogu da utječu na pouzdanost
pokusa o smolarenju´, i o načinima, kojima se najpogodnije mogu otkloniti takve
pogreške. Autor naročito upućuje na to, da je za pokuse o smolarenju potrebno
uzimati za svaku metodu koja se ispituje i upoređuje, veliki broj stabala što jednomjernijih
svojstava (starost, rasa, stanište i t. d.). Donesen je prikaz (tabela) iz koje
se vidi, koliko su stabala u posljednje vrijeme pojedini autori uzimali pri svojim
istraživanjima.


Navedena je sva novija naučna literatura (31 publikacija) američka, austrijska,
jugoslovenska, letonska, mađarska, njemačka, poljska, talijanska i ruska.


A. U.
LESOHOZJAISTVENI SLOVAR (Forstwirtschaftliches Fachwörterbuch) Dr. F.
Buchholz u saradnji sa Dr. M. Klemm-om. Berlin 1957. Str. 1-422.


Ovaj šumarski stručni rječnik predstavlja važan prinos leksikografskoj literaturi
i popunjava jednu prazninu. Poslije starijih izdanja rusko-njemačkih rječnika


(A. Krause god. 1889. i V. N. Kutuzov 1896. i novijeg internacionalnog (njemački,
engleski, francuski i ruski) (L. Linde 1936.) ovaj rječnik dolazi u pravi čas. Sovjetska
je nauka i operativa toliko uznapredovala i postala toliko specifična, da je
neophodan rječnik za savladavanje i poznavanje te nove leksikografske građe.
Dr. Ervin Buchholz poznat je i cijenjen ne samo kao odličan poznavalac razvoja
jezika već i kao stručnjak koji velikom pažnjom prati sovjetsku stručnu književnost
i o njoj upoznaje zapadno-evropsku javnost. Prema tome Dr. Ervin Buchholz
bio je i pozvan da izradi ovo djelo.


Ugrenović


VOCABOLARIO TECNICO E COMMERCIALS DEL LEGNO italina-inglesefrancese-
tedeseo. G. Trippodo.
(Rječnik tehničko - trgovački, talijansko-englesko-francusko-njemački) Roma
1957. Str. 1-593 cijena cea 8.500 dinara.


Pisac knjige G. Trippodo je direktor federacije trgovaca drvetom i plutom i
držao je na umu potrebe tehnike trgovanja drvetom i plutom. Knjiga nije namijenjenea
samo stručnjacima već i laicima. Zbog toga je sva jezična građa prevedena
alfabetskim redom zajedno za sva četiri jezika. Na kraju je dodan indeks latinskih
naučnih imena i tabele za preračunavanje engleskih i metričkih mjera.


A. U.