DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 56 <-- 56 --> PDF |
iza svog izuma doživljava, da vidi strani parobrod s njegovim vijkom, ali od drugog konstruktora. Obraća se 1852.´godine engleskom admiralitetu s dokumentacijom svog izuma tražeći samo pravo prioriteta, ali ni tu nije uspio. Razočaran na svim stranama vraća se natrag u svoje šume. Da li je F, P. Smith koristio Resselov izum, nije poznato. Znamo samo to, da je tek 1836. godine dobio patent za plovidbu brodova na vijak. Bio je uz to i bolje sreće, jer ga u njegovom radu pomažu bankari Wright i Caldwell, a dapače i tajnik admiraliteta J. Barrow. Uostalom engleski je admiralitet prvi uveo vijak na ratne brodove. Ipak sve ove nedače nisu mogle slomiti duh ovog velikog čovjeka. On se bavi studijem konstrukcije stroja za prešanje boja iz bilja (patent iz 1829. god.), konstrukcije preše s vijkom bez matrice (patent iz 1842. godine) i napokon izgrađuje nove savršenije tipove lafeta za brodske topove. U šumarstvu je naročito važan njegov rad na sastavljanju kemijskih mješavina za konzerviranje drveta (patent iz 1854. god.). Međutim svi ovi radovi i postignuti uspjesi daleko zaostaju za njegovim izumom brodskog vijka. J. Ressel se ženio dva puta. Prva mu je žena Hrvatica iz Bakra (rođ. Orebić), a druga, koju je uzeo kao udovac četiri godine nakon smrti prve supruge, je Slovenka iz Višnje Gore (rođ. Kastelič). Stupivši u rodbinske veze on se potpuno ponašio, ma da njegov rad "pripada čitavom svijetu. Umro je, a da nije doživio priznanja. Tek iza njegove smrti, kad su prikupljene tehničke dokumentacije, kod čega ima velikih zasluga Pomorski Muzej u Trstu, dobiva od čitavog civiliziranog svijeta priznanje prvog pronalazača brodskog vijka. I kad mu se slava pronijela daleko preko granica domovine, pojavljuju se zvani i nezvani, da ga svojataju za sebe. Za njegovo se ime natječe pet gradova (Trst, Ljubljana, Graz, Beč i Prag), to ime uzima i bečka politehnika. U čitavom se svijetu objavljuju brojne publikacije i spomenice u niegovu slavu, a dapače i romansirane biografije, naročito iz pera čehoslovačkih književnika J. Severina i Z. Pluhafa. Istina, izum brodskog vijka nije djelo samo jednog čovjeka, već čitave plejade misaonih ljudi počev od J. Watta, koji daje osnovnu zamisao, preko J. Bramaha (1749.—1814), pa do Ressela, koji joj daje konačno ostvarenje. Kao svaki drugi, tako i, ovaj pronalazak ima svoju dugačku historiju, u kojoj se u toku više decenija reda nekoliko preteča, da tek J. Resselu uspije praktična primjena. Po definiciji velikog francuskog državnika i historičara F. Guizot a veliki umovi ne stvaraju ništa definitivno. Njihova je zasluga u tome, što su znali pronaći zakone djelovanja raznih sila, a njihov se genij sastoji u tome, što su za te zakone stvorili formule i način izvođenja. Za njihovu slavu to nije dosta. Potrebna je često jedna malenkost, — da moraju prije umrijeti. Smrt naučnog radnika ima ponekad više ukusa od njegovih savremenika. Radi toga i tragedija J. Ressela djeluje danas koliko potresno toliko i poučno. Jer u toj tragediji danas nakon stote obljetnice možemo utvrd´ti dvije značajne istine. Prva je u tome, da treba s mnogo opreza činiti i dobra djela, — a druga u tome, da čovjek predugo živi koliko mora da trpi, a prekratko da svoje ideale zadovolji. Taj samoprijegor osjeća najteže šumarska struka, čiji nosioci po svom pozivu žanju što nisu sijali a siju što neće žeti. Koristi naših napora pripadaju drugima, — onima, koji dolaze iza nas. Isti je samoprijegor vodio i šumara J. Ressela kroz mučne puteve naučnog stvaranja i kroz neravne borbe sa sitnim birokratama i krupnim profiterima. Danas više nema protivnika, svi su oni nestali u tami prošlosti. Pobijedio je duh i stvaralačka snaga, a ta će poput sunca grijati daleka pokoljenja znakom imena njegovog. Slava Josipu Resselu! Ing. Stjepan Frančišković (Zagreb) LITERATURA 1. O. De tela: Kranjsko-Primorsko gozdarsko družtvo (Spomenica JŠU, Zagreb, 1926.). 2. B. Poparić : Pregled povijesti pomorstva, knjiga I.—II. Zagreb, MH, 1932.-33. 3. R. F. Barbalić : Stota obljetnica smrti Josipa Ressela (Riječka Revija, Rijeka, 1957., br. 5—6). |