DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Društvo će pomagati Fakultetu pri izradi plana i programa postdiplomskog studija, kao važne forme dopunskog i specijalističkog obrazovanja stručnog šumarskog kadra. 5. Skupština smatra, da društvo treba pokrenuti pitanje sistematske pripravničke prakse mladih šumarskih i drvno industrijskih stručnjaka. Samo na taj način osposobiti će se mladi stručnjaci za samostalno rješavanje stručnih zadataka u praksi. Uporedo s tim društvo će pokrenuti pitanje revizije postojećih propisa o načinu i programu polaganja državnih stručnih ispita. 4. Skupština smatra, da bi Šumarski odjel Polj. šumarskog fakulteta mogao uspješnije obavljati ove zadatke ako se osamostali, odnosno izdvoji iz sklopa sadašnjeg Polj. šum. fakulteta i osnuje kao samostalni fakultet. 6. Društvo će i dalje pružati pomoć Društvu lugara Hrvatske i njegovim klubovima, a naročito po pitanju osposobljavanja lugarskog kadra, koji je obavezan u propisanom roku položiti stručni ispit. 7. Upravni odbor društva pristupit će aktualiziranju društvenih Pravila i izmjene predložiti na odobrenje slijedećoj godišnjoj skupštini društva. O STANJE SMOLARENJA U NRH. Na dosad održanim sastancima po pitanju smolarenja u NRH doneseni su među inim zaključcima kao osnovni, da se izvrši inventarizacija svih borovih šuma bez obzira na vlasništvo i da se sastavi dugoročna osnova za smolarenje u tim šumama sa posebnom osnovom za smolarenje. Za te radove nije bilo osiguranih financijskih sredstava, pa se je stoga na sastanku održanom u XI. mjsecu 1957. zaključilo, da se za te važne radove osiguraju financijska sredstva u proračunu za 1958. godinu. Međutim, kako se smolarenjem u NRH uglavnom bave šumarije na području Narodnih odbora kotara Dubrovnik, Pula, Split, Šibenik, Zadar i Makarska, dakle kotareva, koji su dosada* dobivali dotacije iz Republičkog fonda za unapređenje šumarstva, to se je situacija obzirom na dobivanje financijskih sredstava iz tog Fonda za godinu 1958. mnogo izmijenila. Prema Saveznom društvenom planu u godinu 1958. ne mogu se trošiti sredstva Fondova do njihovog definitivnog ostvarenja. Time u vezi nema mogućnosti davanja dotacija pasivnim šumarijama iz Republičkog fonda za šumarstvo iz kojega se je dosada davalo već potrebne dotacije koje treba da dobiju od osnivača t. j . konkretno Narodnog odbora općina odnosno Kotara. Uslijed takovog stanja dolazi do izražaja još veća potreba smolarenja u tim područjima, jer je to jedan od najvažnijih prihoda tih šumarija. Posljedice toga što do danas nije izrađena inventarizacija svih borovih šuma jest ta, da se ne može pristupiti izradi osnove perspektivnog smolarenja, već se smolarenje obavlja potpuno stihijski bez mogućnosti intervencije nauke ili nekog racionalnijeg rada. Radi takovog stanja ne može se raditi na perspektivnom razvoju ove privredne grane. Kako nam nije poznato točno brojno stanje borovih stabala sposobnih za smolarenje, a niti nam je poznato stanje mladih sastojina i kultura, ne možemo pristupiti pripremama za perspektivno smolarenje. Tu prije svega dolaze u obzir i mjere njegovanja i gajenja postojećih sastojina i kultura, kao i poduzimanje mjera eventualno osnivanja plantažnih borovih šuma sa visokom produktivnošću smole, na terenima, koji će pružiti najpovoljnije uslove rada u ovoj privrednoj grani. Daljnji nedostaci i poteškoće su pomanjkanje kvalificirane radne snage, bez koje se ne može zamisliti racionalan i ekonomičan rad na proizvodnji borove smole. Također nedostaje kvalificirani rukovodeći i manipulativni kadar. Na obučavanju kadra učinilo se vrlo malo, jer osim povremene instruktaže smolarskih radnika i predradnika, te izdanja priručnika za smolare, nije se pristupilo sistematskom odgajanju kadrova. Zasada ne postoje uslovi za formiranje bilo kakovih tečajeva ili 130 |