DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Pitanje koje treba da u pogledu Šumarskog lista zaokupi našu pažnju jest pitanje njegova sadržaja. Ne želim svakako da Vam oduzimljem vrijeme nekim opširnim analizama, ali mi dopustite da iznesem samo nekoliko cifara koje će nam pomoći da lakše sagledamo probleme i nedostatke i da ocijenimo uspjehe. Prije svega da vidimo što se u Šumarskom listu prve godine pisalo i tko su autori objavljenih članaka. Ova se tema ponavlja nekoliko posljednjih godina i evo jednog primjera kakva je situacija u tome pogledu ove godine. U 9 članaka sa područja uzgoja, šum. geografije i ekologije sudjelovalo je 10 autora. Od toga su autori dvaju članaka nastavnici na Fakultetu, a ostali su uglavnom saradnici Instituta za šum. istraživanja. Broj stranica posvećen problemima uzgoja i srodne materije iznosi 20°/o od cjelokupnog opsega Šum. lista u jednoj godini. Uređivanje šuma iznosi (F/u — 1 članak. Autor iz prakse. Dendrometrija: 3 članka sa 10%. Autori svi nastavnici sa fakulteta. Zaštita šuma: 3 članka, sva tri autora sa Instituta. Materiju iz drvne industrije obuhvataju 2 članka sa 15°/o opsega. Autori: 1 nastavnik fakulteta i 1 saradnik instituta. Ova mala analiza dozvoljava nam da zaključimo na neke nedostatke u našoj stručnoj štampi uopće. Mi smo do sada na svim godišnjim skupštinama postavljali pitanje, koliko u stručnoj štampi sudjeluju ljudi sa fakulteta i instituta, a koliko stručnjaci iz prakse. Stvar se već godinama ne mijenja u tome pogledu. Moguće bi trebali postaviti stvar drugačije. Ne tko piše, već o čemu pišu naši stručnjaci, bez obzira gdje oni rade. Pokušajmo na to pitanje odgovoriti samo u grupi uzgoja šuma u širem smislu. Od 9 članaka 3 članka napisano je o pošumljavanju 1 o prirodnom pomlađenju jele 1 o melioraciji degradiranih terena 1 o uzgoju nizinskih mješovitih šuma 1 članak sa područja šum. geografije 2 članka sa područja ekologije. Od svih napisanih članaka možemo ustvrditi da nema niti jednoga koji nije od neposredne vrijednosti za praksu (tek za 1 bi se moglo reći da daje materijal za daljnja istraživanja). Ti članci, dakle, pokazuju da su naši gorući problemi pitanje krša, pošumljavanje golih terena, privođenje većoj produkciji degradiranih terena, te povećanje produkcije drva u nizinskim šumama. Golemi su to problemi, i njihovu važnost ne može nitko poreći. No jasno je da to nisu i jedini problemi i da u tom pravcu moramo kročiti još snažnije, moramo dati brža rješenja za neke, po mišljenju sviju, osnovne probleme kao što je na pr. njega mladika, pitanje krša, povećanje i unapređenje šum. produkcije, mehanizacije šuma i t. d. u kojima naši da tako kažem vrhunski stručnjaci imaju katkada kontradiktorne koncepcije. No dok se u uzgoju šuma stvari nekako kreću, dotle neka druga isto tako važna područja šumarske djelatnosti nisu bila predmet niti jednoga članka. To je na pr. toliko važno i stalno naglašavano pitanje šumarske ekonomike. Mi shvaćamo da smo daleko od toga, da možemo donositi u tom pogledu neke odlučne i definitivne formulacije. Ipak 12 godina postojanja naše socijalističke zemlje, 12 godina dobro utrtog puta u ekonomici naše zemlje i djelovanja ekonomskih zakonitosti u novom društvenom poretku, trebalo je po mome mišljenju naći svoj izraz u bar nekoliko radova u Šumarskom listu, od stručnjaka koji su u mogućnosti da teoretski osvijetle put naše prakse u šumarstvu. Ne želim time reći da se na tome području apsolutno ne radi, no po stranicama našeg lista tako bi to nekako izgledalo. Generacije koje će nas slijediti, morale bi, listajući stranice listova našega vremena, imati mogućnost da stvore sliku stvarnoga puta kojim smo išli, sliku o ulozi šumarstva u vezi sa ostalim privrednim djelatnostima naše zemlje, za izgradnju bolje budućnosti našim pokoljenjima. Tako je sa ekonomikom, no stvar nije bolja ni sa ostalim stručnim disciplinama, kako ste mogli vidjeti iz prethodne analize. Spominjem nuzgred, da smo ove godine objavili i 2 prilično obimna članka sa područja drvne industrije. Članci koji se uvrštavaju u list su gotovo svi recenzirani. Recenzenti su naši priznati stručnjaci, koji su dobro upoznati sa materijom koju ocjenjuju. Ove godine vratili smo oko 8 članaka, od toga 4 definitivno jer nisu bili po sadržaju toliko kvalitetni da bi se mogli objaviti. Ostala 4 vraćena su autorima na ispravke. Pri |