DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 40 <-- 40 --> PDF |
v Zadatak prošle skupštine koji se odnosi na propagandu šumarstva putem dnevne i stručne štampe itđ., opći je zadatak Društva postavljen njegovim pravilima. Taj zadatak u teku poslovne godine izvršavali su sa dosta uspjeha neki Šum. klubovi putem lokalne štampe (Bjelovar, Daruvar, Kutina, Sisak, Virovitica). Neki klubovi održavali su predavanja po selima (Kutina i dr.). Upravni odbor u´ protekloj poslovnoj godini nije po tome učinio ništa. Problem propagande šumarstva i drvne industrije kroz našu centralnu štampu vuče se dugi niz godina zbog nedovoljnog kontakta sa štampom. Ipak je u novije vrijeme, na inicijativu Glavnog odbora SSRNH uspostavljen kontakt sa zagrebačkom dnevnom i privrednom štampom i sa radio stanicom. Isto tako pred neki dan i sa filmskim poduzećem »Zora«-film. — Izgleda da će šumari, agronomi i veterinari imati mnogo više prostora i mjesta kod ovih institucija za propagandu nego do sada. Neosporno je, da propagandu naše struke treba vršiti najviše u našoj provinciji i selu, jer je to područje neposredno vezano sa šumom. U vezi s tim smatramo da naročito klubovi treba da ožive i pojačaju tu propagandu na svom terenu: lokalnom štampom, predavanjima, filmovima i si. sredstvima, za koje imaju mogućnosti i koja odgovaraju uslovima kraja. Upravnom odboru društva stoje u budućnosti na raspoloženju iznesene mogućnosti pa treba da se u tome radu angažuje. O uspostavi boljeg kontakta sa šum. klubovima bilo je riječi na Plenumu društva. O tome pitanju dali smo izvještaj u prilogu. Razmatrajući razne načine kontakta možemo preporučiti češće plenarne sastanke, tako da se svaki održava na drugom mjestu i to izvan Zagreba. Plenum može biti povezan sa jednim interesantnim problemom lokalne problematike iz šumarstva i drvne industrije, kojega bi obradio klub — domaćin. Kao zapreke za ovu zamisao pojavljuju se novčana sredstva i raspoloživo vrijeme. No oba ova momenta trebalo bi podrediti koristi, koju time dobiva struka, a potom i privreda. Ostali zadaci koje je dala skupština u pogledu inventara i knjižnice društva nisu u potpunosti riješeni. Preostaje novom odboru da to efikasno riješi. Napokon, zadatak da Upravni odbor za skupštinu priredi jedan od najaktuelnijih problema struke zbog diskusije i donošenja zaključaka, izmijenjen je u smislu, kako je to za ovu skupštinu priređeno. Stalo se na stanovište, da se razmatraju problemi na konkretnim šumskim ili drvno industrijskim objektima i da se svaka daljnja godišnja skupština održava na jednak način izabirući mjesto izvan Zagreba. Time smo u najkraćim crtama prikazali rezultate u izvršenju zadataka koje je prešla godišnja skupština dala u dužnost Upravnom odboru društva odnosno Društvu u cjelini. Ostali rad na izvršenju zadataka koji proizlaze iz društvenih pravila vidljiv je iz štampanog priloga odnosno prikazat ćemo ga u slijedećem izvještaju. ORGANIZACIONA PITANJA Nastavno na prednje izlaganje smatramo pogodnim u okviru ovoga pasusa iznijeti jedno važno pitanje. Naše Društvo svake godine na osnovu svojih pravila održava redovne godišnje skupštine. One mijenjaju Upravne i Nadzorne organe društva, izabirući ih na rok od jedne godine. U toj promjeni ostaje po koji odbornik u novoj upravi (po dosadašnjoj praksi: urednici listova i blagajnik). Ostali članovi odbora, napose predsjednik i tajnik mijenjaju se iz godine u godinu. Ova činjenica ima svoje dobre i loše strane. S jedne strane pruža se novim izborom mogućnost da nove svježe snage zdušno porade na razvoju i unapređenju društvene djelatnosti. S druge strane nova lica ulaze u društveni rad, koji je u našem Društvu veoma kompleksan i razvijen, prilično neupoznati sa stanjem stvari. To ima posljedicu da protekne dosta vremena dok upoznaju sve poslove našega Društva. Nije rijedak slučaj da Upravni odbor — htio ne htio — izvršava svakodnevni posao više negoli opće zadatke društva. Normalno bi bilo da Upravni odbor bude nosilac programa i inicijator, koji će kroz društvo i članstvo provoditi društvene i privredno političke zadatke. S tim u vezi nameće se pitanje da li treba izvršiti neke promjene koje bi popravile takovu situaciju1. Predlaže se razmotriti slijedeće mogućnosti: — izbor uprave i mandat za dvije godine (tako se na pr. i predsjedništvo Saveza šum. društava bira na dvije godine a na trećem Kongresu Saveza predložit će se mandat na tri godine), — izbor tajnika mlađe dobi koji bi ostao na toj dužnosti više godina. Na taj način bi se postigao kontinuitet u radu, |