DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ovdje treba napomenuti, da se obzirom na biološka svojstva bukve i specifičnih klimatskih prilika Primorja ne može očekivati, da će se ovim načinom oduzete površine primorske bukve melioracionim postupkom ponovno ošumiti bukvom. Osim rijetkih izuzetaka, te će površine zapremiti šuma crnog graba i sašike. Osim na donjem rubu te šume, ima i unutar pojasa primorske bukve devastiranih manjih ili većih površina, koje su iskrčene i pretvorene u krš. Najljepši ovakav primjer, gdje je devastacija izvršena u nedavnoj prošlosti imamo u gospodarskoj jedinici Učka šumarije Opatija odjel 71 i 72 (Sopačica). Na nadmorskoj visini od 800—1000 metara izvršena je prekomjerna sječa bukve i vršeno stalno pašarenje tako, da je nestala šuma primorske bukve a u ogoljelo tlo naselio se crni grab i javor gluhač (Ace r obtusatu m). Na području Narodnog odbora kotara Rijeka pokrivena je primorskom bukvom površina od cea 15.000 ha dok degradiranih tala bukove šume ima cea 4.000 ha. U dubljim i povoljnim položajima sastojina primorske bukve imade vrlo lijepu i tehnički vrijednu drvnu masu, dok na lošim terenima i nižim predjelima prelazi u kržljavu šumu i konačno u golet. Prema tome kod gospodarenja primorskom bukvom moramo razlikovati šumu redovnog gospodarenja od degradiranih dijelova, koji se meliorativnim načinom moraju opet uvesti u šumu urednog gospodarenja. Treba naročito istaći, da se granice između šume urednog gospodarenja i degradiranih dijelova može nepravilnim načmom gospodarenja veoma lako i brzo. izmijeniti na štetu urednih šuma. Najbitniji element gospodarenja tom šumom jest pitanje njenog prirodnog pomlađivanja. Postoje već danas znatne površine tih šuma u koje je uslijed jačeg prekidanja sklopa u većoj ili manjoj mjeri ušla trava sašika, podlesnica (Sesleria autumnalis) što je djelomično ili potpuno onemogućilo prirodno pomlađivanje. Prema tome je prekomjerno »zakorovljenje« tla sašikom prvi stepen degradacije šuma primorske bukve. Na ovaj veoma važan elemenat gospodarenja nije se u prošlosti vodila uvijek dovoljna briga, tako da možemo ustvrditi da je u cea 40% površine primorska šuma bukve (cea 6.000 hektara) NOK-a Rijeka prejako zakorovljeno sašikom. U području primorske bukve vrlo se rijetko vodilo uredno gospodarenje. Prvi počeci uređivanja šuma primorske bukve temelje se na metodi oplodnih sječa dugog pomladnog vremena. Tako na pr. gospodarska osnova iz godine 1895. za gospodarsku jedinicu »Jasenov o Bilo « šumarija Novi Vinodol, određuje ophodnju 120 godina a ophodnjicu (pomladno doba) 40 godina. Drvnu masu dijeli na tri razreda starosti i to od 1 do 40 godina, od 41—80 godina i od 81—120 godina. Elaborat iskazuje veoma mali postotak građe: za bukvu 7,8% a za jelu 31%. Noviji i novi elaborati za gospodarenje šumom primorske bukve sastavljaju se po metodama uređivanja prebornih šuma, jer posebnih smjernica za gospodarenje tim šumama nema. 82 |