DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 32     <-- 32 -->        PDF

kova, da omogući stalnu radnu snagu koja se u tome slučaju može odgajati i steći
potrebne kvalifikacije.


Drug dr. Z. Potočić govorio je o zadacima naše struke u izvršenju perspektivnog
plana. — Rad društva, rekao je drug Potočić, mora da bude u znaku razvoja
zacrtanog ovim planom. — Do 1961. godine treba pošumiti i meliorirati 125.000 ha,
zapuštene šume te izgraditi nove šumske komunikacije. Te poslove mogu obaviti uz
stručne kadrove izučeni šumski radnici, koji u svemu moraju imati ista prava kao
i ostali radnici u drugim granama privrede. —


Ing. Andrašić govorio je o značenju lova za našu privredu i angažiranju stručnjaka
u izvršenju perspektivnog plana lovstva. Funkcija Društva prema narodnoj
vlasti mora biti konstruktivni ja, a kroz cjelokupni rad Društva treba da se provlači
što življi politički rad.


Na koncu uzeo je rječ drug Sijan Jovica, sekretar Sekretarijata za šumarstvo
NRH. On je pozdravio skupštinu i istakao dosadašnju pozitivnu ulogu šumarskih
stručnjaka u političkom i društvenom životu na terenu. Smatra međutim da ne
postoji dublje učestvovanje upravnih odbora u radu šumarija. On je rekao: »Šumarstvo
bez aktivne pomoći najširih slojeva naših naroda ne može da zamisli
izvršenje zadataka, koje ima pred sobom«.


Naglasivši potrebu pomoći Društva lugarskom osoblju bez položenog stručnog
ispita, drug Sijan je rekao da se u šumarstvu sukobljujemo sa nizom problema
radi pomanjkanja saveznog zakona u šumarstvu. Smatra da u ovoj godini treba
taj zakon donijeti. Budući je to delikatno pitanje u njemu treba da svi učestvuju,
a Društvo treba da daje više inicijative. Imajući u vidu šarenilo propisa do donošenja
Zakona, treba koristiti zakonske mjere koje nam stoje na raspolaganju. Uslijed
pomanjkanja propisa koji bi određivali dužnost inspektora došlo je do niza
slabosti i propusta. Sekretar Sijan apelirao je na stručnjake da pomognu kod provađanja
zakonskih mjera i da nađu mogućnost da se propisi provedu u djela. U
pogledu izmjene sistema odvajanja sredstava u fondove, nastale uslijed propisa
Saveznog društvenog plana, sekretar Sijan konstatira, da ovaj sistem našu Republiku,
iako je prilično aktivna, stavlja u neugodnu situaciju prema izvršenju zadataka
koji stoje pred nama. Mi smo do sada išli po sistemu odvajanja u fondove
od 40% a sada je obrnuto, pa idemo od nule do maksimalne granice od 40%. Kad
gledamo kako se to sada manifestira, onda vidimo da će kod nas ući u fondove
jedna milijarda tristo milijuna, dok će šumarijama ostati preko tri milijarde dinara.
To znači da je Savezna narodna skupština gledala oblast šumarstva iz aspekta cijele
zajednice i došla do zaključka, da šumarstvo treba mnogo sredstava za uzgoj
melioraciju i ostale radove. Zbog toga se je i odrekla jednoga dijela sredstava koji
su trebali ući u fondove. Ta su sredstva ostala na raspolaganju šumarijama. Iz
toga se vidi veliko povjerenje prema šumarstvu, na kome je sada da to povjerenje
opravda.


Govornik je dalje istakao važnost gospodarskih osnova za racionalno gospodarenje
u šumama i smatra da upravitelji šumarija trebaju aktivno sudjelovati
kod izrade gospodarskih osnova. Što se tiče eksploatacije drug Sijan je rekao da
je, gledajući sa jugoslavenskog aspekta, svejedno tko siječe. Stvar je narodnog
odbora kako će to pitanje riješiti.


Na koncu je sekretar izjavio da se premalo pažnje poklanja njezi šuma. U
pogledu lika stručnjaka izjavio je da su drugovi na Fakultetu garancija da će stvar
plana i programa biti dobro izvedena. Misli da je nemoguće tražiti od Fakulteta
da dade gotovog čovjeka.


Drug Karanović Branko delegat glavnog Odbora SSRN Hrvatske govorio je
što bi trebali stručnjaci učiniti da se poveća produkcija kvalitetne drvne mase.
Izvršenje perspektivnog plana u šumarstvu biti će rezultat u prvom redu rada
klubova na terenu i njihove inicijative. Ti zadaci treba da se razmatraju u okviru
kotara i općina, a veliku pomoć u tome mogu dati organizacije SK i SSRN. Na
koncu je naglasio odnos između poljoprivrede i šumarstva i potrebu suradnje
agronoma i šumara.


Drug Ante Lovrić govorio je o zadacima Instituta u akciji za ustanovljenje
prirasta po svim vrstama drveća. Spomenuvši u svom govoru neka pitanja fondova
te izgradnje komunikacija i drvne industrije, drug Lovrić je istakao problem
žena stručnjaka koji u našoj praksi nije riješen kao i zadatke koje bi društvo u
vezi sa tim trebalo izvršiti.