DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 82 MART —APRIL GODINA 1958 GOSPODARENJE ŠUMAMA PRIMORSKE BUKVE Ing. Branko Milas — Rijeka U općoj problematici gospodarenja šumama i šumskim površinama na obraštenom i golom primorskom kršu posebno mjesto zaprema šuma primorske bukve. — (Fagetum seslerietosum autumnalis Horv.). Te se šume prostiru na vapnenoj podlozi uporedo sa jadranskom obalom u srednjoj visinskoj zoni, tako da ispod njih dolaze šume hrasta medunca, crnoga graba i crnoga jasena (Querceto ostrietotumcarpinifolia e Horv.), a u višim planinskim masivima ta šuma postepeno prelazi u šumu bukve i jele (Fagetum abietetosum Horv.). Na sjevernom Jadranu te šume počinju u nadmorskoj visini od cea 500 m, prema jugu diže se njihova donja granica sve više, a slijedi ju napred označena šuma hrasta medunca, crnog graba i crnog jasena. — I gornja granica te šume vrlo je različita te na pojedinim mjestima dosiže i nadmorsku visinu od 1300 m. Kao što se u svojim donjim dijelovima spušta kao klin u hladnije ekspozicije šuma primorskog hrasta, isto tako u svojim gornjim dijelovima prodire u toplim ekspozicijama u šumu bukve i jele. — Na području sjevernog Jadrana najniže se spustila šuma primorske bukve u uvali Mošćenička Draga na području Učke kod sela Potoki 200 m nad morem. Pojas primorske bukve bio je ranije mnogo širi nego danas. U svom gornjem dijelu on je ostao gotovo nepromijenjen dok se njegov donji rub tokom godine znatno izmjenio. U potrebi za zemljom čovjek je krčio ta područja primorske bukve, osnivao tamo zaselke i pretvorio šumu u obradivo tlo. Tako je na pr. ispod Senjskog Bila u Velebitu nastao zaselak Razboj ište (800 metara nad morem), gdje je ranije bila lijepa šuma primorske bukve u kojoj su se tesala vesla, a jedan izolirani ostatak te šume je predjel Vedr o Polje . — Okolni dio tih šuma utjecajem čovjeka posve je uništen, te je prešao u šumu crnoga graba i sašike (O s t r i e t o seslerietum autumnalis Horv.). Naseljivanje čovjeka uz te šume imalo je i daljnjih nepovoljnih posljedica jer su te šume često stradale od prekomjerne paše, odnašanja listinca, sječe te požara. Sve je to uslovilo pretvaranje tih šuma najprije u šikare i dalje konačno u goli krš. 81 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Ovdje treba napomenuti, da se obzirom na biološka svojstva bukve i specifičnih klimatskih prilika Primorja ne može očekivati, da će se ovim načinom oduzete površine primorske bukve melioracionim postupkom ponovno ošumiti bukvom. Osim rijetkih izuzetaka, te će površine zapremiti šuma crnog graba i sašike. Osim na donjem rubu te šume, ima i unutar pojasa primorske bukve devastiranih manjih ili većih površina, koje su iskrčene i pretvorene u krš. Najljepši ovakav primjer, gdje je devastacija izvršena u nedavnoj prošlosti imamo u gospodarskoj jedinici Učka šumarije Opatija odjel 71 i 72 (Sopačica). Na nadmorskoj visini od 800—1000 metara izvršena je prekomjerna sječa bukve i vršeno stalno pašarenje tako, da je nestala šuma primorske bukve a u ogoljelo tlo naselio se crni grab i javor gluhač (Ace r obtusatu m). Na području Narodnog odbora kotara Rijeka pokrivena je primorskom bukvom površina od cea 15.000 ha dok degradiranih tala bukove šume ima cea 4.000 ha. U dubljim i povoljnim položajima sastojina primorske bukve imade vrlo lijepu i tehnički vrijednu drvnu masu, dok na lošim terenima i nižim predjelima prelazi u kržljavu šumu i konačno u golet. Prema tome kod gospodarenja primorskom bukvom moramo razlikovati šumu redovnog gospodarenja od degradiranih dijelova, koji se meliorativnim načinom moraju opet uvesti u šumu urednog gospodarenja. Treba naročito istaći, da se granice između šume urednog gospodarenja i degradiranih dijelova može nepravilnim načmom gospodarenja veoma lako i brzo. izmijeniti na štetu urednih šuma. Najbitniji element gospodarenja tom šumom jest pitanje njenog prirodnog pomlađivanja. Postoje već danas znatne površine tih šuma u koje je uslijed jačeg prekidanja sklopa u većoj ili manjoj mjeri ušla trava sašika, podlesnica (Sesleria autumnalis) što je djelomično ili potpuno onemogućilo prirodno pomlađivanje. Prema tome je prekomjerno »zakorovljenje« tla sašikom prvi stepen degradacije šuma primorske bukve. Na ovaj veoma važan elemenat gospodarenja nije se u prošlosti vodila uvijek dovoljna briga, tako da možemo ustvrditi da je u cea 40% površine primorska šuma bukve (cea 6.000 hektara) NOK-a Rijeka prejako zakorovljeno sašikom. U području primorske bukve vrlo se rijetko vodilo uredno gospodarenje. Prvi počeci uređivanja šuma primorske bukve temelje se na metodi oplodnih sječa dugog pomladnog vremena. Tako na pr. gospodarska osnova iz godine 1895. za gospodarsku jedinicu »Jasenov o Bilo « šumarija Novi Vinodol, određuje ophodnju 120 godina a ophodnjicu (pomladno doba) 40 godina. Drvnu masu dijeli na tri razreda starosti i to od 1 do 40 godina, od 41—80 godina i od 81—120 godina. Elaborat iskazuje veoma mali postotak građe: za bukvu 7,8% a za jelu 31%. Noviji i novi elaborati za gospodarenje šumom primorske bukve sastavljaju se po metodama uređivanja prebornih šuma, jer posebnih smjernica za gospodarenje tim šumama nema. 82 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Po svom zaštitnom karakteru kojega te šume imaju gospodarenje se u njima može provoditi samo po principima prebornog gospodarenja, ali ono mora biti u mnogim postavkama usklađeno sa biologijom te šume. Kod određivanja osnovnih elemenata u ostalim prebornim šumama ne vodimo posebnog računa o urodu pojedinih vrsta drveća, dok je kod primorske bukve taj urod jedan od najosnovnijih elemenata gospodarenja. SI. 1. Predplaninska šuma bukve (Fagetum subalpinum) na tlu obraslom medveđim lukom (Allium ursinum). Šumarija Novi Vinodol — Veliki Smolnik, odjel 3 Analizirajući višegodišnje rezultate izvršenih sječa u pojedinim godinama, moglo se na velikim područjima primorske bukve ustanoviti, da je uspjeh prirodnog pomlađen ja bio jedino dobar u godinama jakog uroda bukve. Ako je u to vrijeme prevedena sječa jačeg intenziteta, pomladak se je snažno dig 3.0, 3 S3; äika se tek djelomično pojavila. Iz gornjeg izlaganja možemo izvući zaključak, da bi se u pravilu u šumi primorske bukve imale planirati i vršiti sječe jačeg intenziteta samo u godinama dobrog uroda bukovog žira. Ovo je lijep primjer pravilnosti uvođenja slobodne ophodnjice u gospodarenju prebornom šumom. Kako redovito dobar urod bukve dolazi svake 6 do 8 godine, taj princip sječe može se lako uskladiti sa slobodnom ophodnjicom unutar 10 8?, |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 6 <-- 6 --> PDF |
godina. U tom se slučaju u pojedinom odjelu sječa u jednoj ophodnjici vrši i dva puta. Ovakav se način sječe ne može provoditi na čitavom području primorskih šuma, jer dolazi interval nerodnih godina, kada ne bi bilo sječe. Naročito ovaj metod ne bi bio uporabiv za šumarije koje gospodare samo šumama primorske bukve. Nakon svega napred iznešenog smatram, da bi slijedeći metod bio najpovoljniji za gospodarenje u šumi primorske bukve. Za svaku konkretnu sastojinu trebalo bi izvršiti inventarizaciju drvne mase prema propisima za preborne šume i utvrditi sve elemente za njeno gospodarenje (struktura, bonitet, prirast, vreme prelaza, sječivu masu itd.). Zatim bi trebalo pristupiti prvoj doznaci drvnih masa, koja bi se izvršila u visini određenog etata i intenziteta a u godini uroda sjemena. Kod ove doznake vadila bi se prvenstveno stabla fizičke zrelosti i manje tehničke vrijednosti i to tako, da se u sastojim pojedini dijelovi snažnije otvore, prekine sklop, stvore povoljni ušlo vi za klijanje sjemena i grupimično stvaranje podmlatka. Na ostalim dijelovima šume ne bi se vršila nikakova sječa osim najnužnijih sanitarnih sječa. . Na pojedinim partijama, gdje je tako rađeno postignuti su dobri rezultati. Intenzitet sječe odredio bi se po metodi prebornaih šuma. Tako utvrđeni intenzitet jest prosječni intenzitet cijele sastojine a prigodom primmjene on bi se mogao mijenjati u punom skladu sa općim stanjem svake pojedine sastojine. Elementi koji bi odlučivali po njegovoj stvarnoj primjeni bili bi ekspozicija, inklinacija, nadmorska visina, stanje podmlatka sastojine, bonitet tla i ostali biološki i pedološki uslovi u sastojini. Zbog potrebe drvnih masa u godinama slabog uroda sjemena vršile bi se sječe u vidu prebiranja stabala. Po ponovnom urodu sjemena vršila bi se po istom principu nova doznaka i otvarale nove površine za pomlađenje (krugovi) a ujedno bi se prema potrebi oslobađao podmladak ranije sječe. U kasnijim sječama bi svako stablo imalo svoj značaj u sječi; jedno bi se sjeklo radi otvaranja sklopa u svrhu pomladenja šume, drugo radi oslobađanja već postojećeg podmladka i treće radi čišćenja i prorede. Sječa radi oslobađanja podmladka mogu se provoditi za vrijeme nerodnih godina, a isto tako prorede i čišćenje, čime bi se postiglo ujednačen je godišnjih prihoda iz tih šuma. Prema tome bi se sječe u nekoj gospodarskoj jedinici mogle rasporediti tako, da se jednaka masa siječe svake godine, bez obzira na urod bukve. Nakon svake jače sječe provedene u godini uroda sjemena provela bi se inventarizacija i izračunali svi potrebni elementi za utvrđivanje smjernica gospodarenja. Analizom ovako dobivenih elemenata i njihovim upoređenjem u raznim vremenskim razmacima, stvorili bi se zaključci o načinu gospodarenja tom šumom. Sto je više sječa i inventarizacija to bi elementi bili sigurniji. U relativno kratkom vremenskom periodu od četiri sječe (7 x 4 = 28 godina) za 30 godina imali bi već dobre podatke za utvrđivanje gospodarenja tom šumom. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Ovaj način gospodarenja jest prema napred obrazloženom kombinacija preborne i oplodne sječe. Preborna je to sjeća zbog toga što se tim načinom na izvjesnim dijelovima sastojine ima postići preborna struktura ali ne pojedinačnih stabala već grupimična. Nadalje je to preborna sječa i zbog toga što se u pojedinim dijelovima šume, kao jakim strminama, jako ispranim i sterilnim dijelovima tla, i u svim ostalim dijelovima gdje se ne smije vršiti jače otvaranje sklopa, provodi samo preborna sječa. *- SI. 2. Prve sječe u prašumskom tipu sastojine bukve i jele (Fagetum abietetosum). Šumarija Novi Vinodol — Veliki Smolnik, odjel 2 Unutar pojedinih grupa gdje postoji mogućnost jačeg otvaranja sklopa vodi se umjerena oplodna sječa u svrhu što bržeg i uspješnijeg pomlađenja i sprečavanja širenja sašike. Razumljivo je da se takove sječe u krugove ili manje progaline smiju vršiti samo tamo gdje za to postoje posebni uslovi (humozno tlo, zaštita od vjetra i t. d). Ovim načinom gospodarenja osiguralo bi se uspješno pomlađenje šume, onemogućio ulazak sašike u sastojine i uzgajala bi se vrlo vrijedna masa bukve, a produktivna snaga tla trajno održavala. Ukoliko se u šumi primorske bukve već uselila sašika u manjem obimu, može se ona ukloniti mehaničkim putem i sastojina podsaditi. Za vrijeme uroda sjemena u ovakovim sastojinama najbolje je mjestimično izdrljati tlo da se ukloni sašika i podsije bukva. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Za razmatranje problematike gospodarenja šumom primorske bukve, potrebno je izvršiti analizu u dva različita područja njenog rasprostranjenja. Jedno je područje gorskih lanaca u kojima prema svom položaju, nadmorskoj visini i ekspoziciji ta šuma dosiže do samih planinskih vrhova, a drugo je područje ono, gdje u svojoj gornjoj visinskoj granici postepeno prelazi u šumu jele i bukve. Na području NO kotara Rijeka prvi primjer (dizanje šume primorske bukve do vrha gorskih lanaca) čine šume Učke a drugi primjer (vezanje uz šumu jele i bukve) čine bukove šume na padinama Velike Kapele i Velebita. A) Razmatranje problematike gospodarenja šume primorske bukve na Učki Čitava istočna padina Učke čini jednu cjelinu te u površini od 4.700 ha sačinjava gospodarsku jedinicu »Učka«, koja je u cjelosti pokrivena šumom primorske bukve. Još 1900. godine to je bila prašuma, u kojoj su pojedina bukova stabla imala i preko jednog metra prsnog promjera. U toj se je šumi sjeklo samo nešto za ogrijev, a od tehničkih sortimenata tesala su se samo vesla. Za vrijeme talijanske uprave u godini 1921-1923 započelo je iskorištavanje drvnih masa i posječeno je cea 240.000 m3. Vlasnik šume bila je Općina Opatija a eksploataciju su vršile privatne firme. Obrast tih šuma bio je potpun a pojedini odjeli imali su drvnu masu i do 400 m3 po 1 ha. U nekim odjelima bila je tako intenzivna sječa, da se smanjila drvna masa na polovinu. Naročito su bile snažne sječe provedene uz komunikacije. Nakon te sječe u veliki dio površine ušla je sašika koje ranije u tim šumama nije bilo, a posljedica je bilo nedovoljno pomlađivanje šuma. — Rezultat ovakovih sječa bila je i znatna pojava sušenja vrhova i pojedinih bukovih stabala koja se proširila na cijelu gospodarsku jedinicu. Uslijed naglog otvaranja sklopa, a naročito nakon nekoliko uzastopnih sušnih godina izmjenila se znatno vlaga u tlu i stabla su bila izložena na čitavoj svojoj dužini jakoj sunčanoj žegi, pa je moralo nastati znatno sušenje stabala. Kao predmet detaljnog razmatranja primorske šume bukve na Učki uzet je u toj gospodarskoj jedinici odjel 26 sa površinom od 47,45 ha. Nadmorska visina je 892—1089 m, ekspozicija jugo-zapadna. U odjelu su položene primjerne pruge na 7,24% površine i obračunati taksacioni elementi koji su izneseni u tabeli broj 1. Podaci po jednom hektaru razvrstani su po debljinskim stepenima od 5 cm i za svaki stepen obračunat je broj stabala, postotak broja stabala, drvna masa, postotak drvne mase te prirast i vrijeme prelaza. Za grubo utvrđivanje ostalih taksacionih elemenata izabrano je u svakom debljinskom stepenu nekoliko modelnih stabala na kojima je izvršena analiza. Stabla su oborena, direktno su izmjereni prsni promjeri, visina stabala, dužine i promjer svakog pojedinog sortimenta, a iz prsnog promjera izrezan kolut radi utvrđivanja prirasta. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 9 <-- 9 --> PDF |
I TABELA 1 GOSPODARSKA JEDINICA »UČKA« ODJEL 26. PODACI PO 1 ha Deblj inski Broj %> broja Drvna masa Prirast Vrijeme prestepeni stabala stabala m3 °/o m3 laza godina I. 10—15 69 19 4 2 0,12 15 II. 16—20 57 16 8 5 0,18 14 III. 21—25 85 23 26 15 0,37 13 IV. 26—30 70 20 40 23 0,48 10 V. 31—35 52 14 46 27 0,46 12 VI. 36—40 23 6 31 18 0,27 13 VII. 41—45 7 2 13 8 0,10 15 VIII. 46—50 2 — 3 2 0,04 17 36-5 100 171 100 2,02 Bonitet: III/IV. (po Šuriću). — Nadmorska visina 892 m — 1089 m. — Ukupna površina odjela 47.45 ha. — Primjerne pruge 7,24% površine. TABELA 2 PROCJENA MOĐELNIH STABALA Debljin- broj Pro- visina ms L trupci Trupci Trupci Pragovi Rudno , Ukupno ski raz. mjer I. klase II. klase drvo VII. 1 41 23,5 1,57 7/33 — — 2,6/31 —´ 0,79 0,60 0,19 II. 2 17 14,5 0,15 — 65/16 0,13 0,13 V. 3 32 22,5 0,89 3,6/31 3/27 0,48 — 0,27 0,21 III. 4 23 18,5 0,37 — — 9/22 0,34 0,34 III. 5 21 17,5 0,29 8,5/18 0,22 — — 0,22 III. 6 22 16 — 0,29 2,5/19 0,27 — — 0,27 — — _t_ VI. 7 36 20.— 1,01 3,6/33 3,6/35 2,6/29 0,84 0,31 0,36 0,17 II. 8 17 12 — 0,13 — ´ — 5/15 0,09 0,09 IV. 9 26 17.— 0,43 4/25 10,20 —-— — — 0,20 IV. 10 27 21.— 0,59 — " 4/25 — 7/19 0,40 0,20 0,20 I. 11 13 13,5 0,08 — — ´ — — 5/12 0,06 . i: ´ 0,06 ´ " ´ — I. 12 12 11.— 0,05 —_ — 3,5/12 0,04 0,04 VII. 13 47 24.— 2,13 4/45 3,5/37 3,5/43 2,6/35 1,78 0,64 0,38 0,51 0,25 7,98 1,24 0,96 1,48 0,61 1,35 5,84 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Procjena masa i sortimenata pojedinih modelnih stabala iznesena je u tabeli broj 2. a procjena modelnih stabala po debljinskim stepenima iznesena je u tabeli broj 3. ,.*´..,. ^ Kako odjel ima bonitet III/IV. (po tabela ing. Sunca) to bi utvrđena drvna masa od 171 m3 po ha obzirom na nadmorsku visinu sastojine odgovarala Međutim iz iznešenog broja stabala po debljinskim stepenima i sastavljenog grafikona broja stabala vidi se da struktura sastojine nije povoljna. Grafikon broja stabala ukazuje na griješke dosadašnjeg gospodarenja i na karakter jakih oplodnih sječa u prošlosti. Najveća mana strukture jest u tome što ima premalo stabala prvog (I) i drugog (II) debljinskog stepena ali isto tako ima i premalo stabala šestog (VI) sedmog (VII) i osmog (VIII) debljinskog stepena, dok se ukazuje preveliki broj stabala u trećem (III), četvrtom (IV) i petom (V) debljinskom stepenu. (jtspedorjka jedinica ,Oč^o txA%/ 2€ _ Lrmfik<"> biÖ/Q SK>f*m/m 6."f". 4/tvn´h Ti0.ii « * 15 j 0 7* ** N. / V » H to to . * i . * 5\ Jb . + o to . Je} Q že 23 to . * *s «0 10 « jt ~*-*lž rr~ l ts -n A> 25 So SS *o +$ fO 0 ?3 20 15 30 35 Ovdje treba napomenuti da šuma primorske bukve po svom geografskom rasprostranjen ju, po svojim klimatskim prilikama i po svom karakteru čiste bukove sastojine naginje jednodobnoj strukturi. Ovo nam dokumentira i iznesen grafikon broja stabala. Prema tome zahtjev za stvaranje preborne strukture nema u šumi primorske bukve isti znacai kao što ga ima u drugim prebornim šumama. Ovoj šumi manjka i najosnovmji element prebora jele. — Prema tome napred izneseni metod sječe u sumi primorske bukve jest jedini pravilni način njenog gospodarenja. Iz obračunatog i iznešenog vremena prelaza po debljinskim stepenima (tab 1) vidi se da je najbolji prirast u četvrtom debljinskom stepenu (26 do 30 cm), a da prirast naglo opada u sedmom i osmom debljinskom stepenu (41—45 cm i 46—50 cm). Iz ovoga zaključujemo da se u šumi pri |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 11 <-- 11 --> PDF |
morske bukve III/1V. bonitet ne treba u pravilu uzgajati bukvu iznad 45 cm prsnog promjera. Ovu analizu prirasta masa treba podvrgnuti i kvali tetnoj analizi po istim debljinskim stepenima. Prirast drvne mase po ha obračunat je sa 2,02 m3. Ako ovaj prirast uporedimo sa tabelama prirasta drvnih masa koje vrijede za preborne šume za isti bonitet i istu nadmorsku visinu vidimo, da je on po jednom hektaru niži za 0,54 m8. Ovo, a i neka druga mjerenja na području primor. ske bukve, upućuju nas na to, da je za te šume potrebno provesti detaljno ispitivanje prirasta jer postoje opravdani razlozi da se vjeruje da je taj prirast niži za iste bonitetne razrede od ostalih prebornih šuma. Napred smo spomenuli da uz analizu prirasta drvnih masa treba pro vesti i analizu kvalitete. U tabeli broj 2. izvršena je procjena modelnih stabala i za svako po jedino stablo izneseni sortimenti i obračunata njihova drvna masa. U tabeli broj 3 razvrstana su modelna stabla u debljinske stepene i za svaki stepen izbačen je postotak građe. Kod ocjene kvaliteta primorske bukve treba da iznesemo tri najhit nije odlike njene kvalitete. U prvom redu drvo primorske bukve je u^naj većem dijelu bijelo, bez crvenog srca. Zatim su sljepice u tom drvetu često veoma male i zdrave i konačno zimotrenost stabala je daleko rijeđa nego u bukovim stablima u ostalim prebornim šumama. Ako uporedimo bukvu u šumi primorske bukve sa bukvom istog bo niteta u šumi bukve i jele, vidimo da šuma primorske bukve ima prosječno 15 do 20% više građe nego šuma jele i bukve. Mi smo napred utvrdili da se u konkretnoj sastojini (Učka odjel 26) mogu stabla uzgajati do 45 cm prsnog promjera, kada prirast opada. Ovdje treba spomenuti da je kvalitet drveta u toj šumi i kod 45 cm dobar i da bi se obzirom na to mogla stabla i dalje držati. Sasvim je drugi slučaj sa bukvom u šumi jele i bukve. Tamo s opdanjem prirasta istovremeno i naglo opada kvalitet. Prema priloženoj tabeli broj 3. vidi se da razmatrani odjel 26 ima veliki postotak tehničke drvne mase, koja s rudnim drvom iznosi 70% a bez rudnog drva 54%. Iskorištavanje tankog bukovog sortimenta u šumama primorske bukve zaseban je problem. Prema jugoslavenskom standardu on pada u bukovo rudno drvo, koji ima odličnu kvalitetu. Kako za bukovo rudno drvo nema naročite potražnje, potrebno je da se ova građa obzirom na svoju kvali tetu koristi u druge svrhe, kao drvo za pokućstvo, za galanteriju, pa kao i bukovo celulozno drvo. Od tanjeg bukovog materijala često je paljen drveni ugljen odlične kvalitete. Bukov ogrijev primorske bukve velike je kalorične vrijednosti. Iz svega napred navedenog možemo povući slijedeće smjernice za go spodarenje šumom primorske bukve: 1. Sječa jačeg intenziteta može se provoditi samo u godinama dobrog uroda bukvice, a u ostalim godina samo takvog intenziteta, koji nedozvo- Ijava širenje sašike. 2. Visina etata (intenzitet sječe) treba da se uskladi sa prirastom šume koji za svaki pojedini bonitet treba ispitati. 89 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 12 <-- 12 --> PDF |
3. Za svaki pojedini bonitetni razred treba ispitati vrijednost prelaza po debljinskim stepenima i utvrditi debljinsku granicu uzgoja bukve koja uz druge elemente odlučuje o sječi stabala. 4. Sječivi etat treba odrediti kao i za ostale preborne šume upoređenjem grafikona drvnih masa, grafikona broja stabala, prirasta, normalne drvne mase i t. d. i isti realizirati tako da se provodi preborna sječa a na pojedinim dijelovima, gdje zato postoje uslovi, da se ta sječa vrši u krugovima ili manjim plohama a sa jačim intenzitetom (umjerena oplodna sječa) u svrhu stvaranja grupimične preborne strukture sastojine. 5. U proređenim sastojinama treba provoditi samo sanitarnu sječu i sječu manjičavi h stabala, dok se ne postigne pomlađenie površine a prema potrebi u tim sastojinama treba održavati i zdrava stabla slabijeg prirasta. (Konkretno preko 45 cm). 6. U svrhu pravilnog iskorištenja drvnih masa treba osigurati prođu kvalitetnih tanjih bukovih sortimenata. 7. U čitavom gospodarenju treba voditi najtočniju evidenciju, kako bi se što prije mogli utvrditi osnovni principi za gospodarenje šumom primorske bukve. Jedan poseban i vrlo važan problem gospodarenja šumom primorske bukve jest mogućnost, pravilnost i metod unašanja četinjara u te šume. Taj se problem sasvim drugačije očituje u šumi primorske bukve koja nije vezana sa šumom bukve i jele od one šume koja se na nju veže. TABELA 3 PROCJENA MODELNIH STABALA PO DEBLJINSKIM RAZREDIMA Broj Stepen m3 T r u p c i Rudno Svega Građa % stabala L I. II. Prag. sa rudnimbez rudnog 11, 12 I. 0,13 — — i — — i 0,10 0,10 77 — 2, 8 II. 0,28 — — — — 0,22 0,22 78 — 4, 5, 6 III. 0,95 — — — — 0,83 0,83 87 — 9 i 10 IV. 1,02 — — 0,40 — 0,20 0,60 59 41 3 V. 0,89 — 0,27 0,21 — — 0,48 54 54 7 VI. 1,01 — 0,31 0,36 0,17 — 0,84 83 83 1 VII. 1,57 0,60 — — 0,19 — 0,79 50 50 13 VIII. 2,13 0,64 0,38 0,51 0,25 — 1,78 83 83 7,98 124 0,96 1,48 0,61 1,35 5,64 70 — 7,98 124 0,96 1,48 0,61 — 4,29 — 54 U gospodarskoj jedinici »Učka« ne dolaze prirodno četinjari. Oko god. 1900 i ranije započelo je umjetno unašanje četinjara smreke i jele u te šume i to bilo sjetvom sjemena bilo sadnjom biljka. Prema podacima kojima raspolažemo uspjeh tih radova bio je dobar, jer su položaji ispravno birani i radovi solidno provađani. Međutim pravu analizu samih radova ne može se provesti, jer se daljnja briga o tim radovima nije mogla voditi zbog prekomjernih sječa a naročito zbog stalne paše koja se neprestano provodila. Osim toga kako u okolici nije bilo nikakovih četinjara veoma su često sječena ta stabla čim bi malo porasla. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 13 <-- 13 --> PDF |
B) Razmatranje problematike gospodarenja šumom primorske bukve koja se veže uz šumu bukve i jele Opći elementi gospodarenja, koji su u ranijim razmatranjima izneseni za šumu primorske bukve na Učki vrijede u cijelosti i za one šume koje se vežu uz šumu bukve i jele. Međutim u ovim se šumama može pratiti proces prirodnog zasijavanja i ulaženja četinjara (jele) iz viših područja šuma bukve i jele u niže po dručje šume primorske bukve. TABELA 4 DRVNA MASA PRIMORSKE BUKVE po 1 ha Gospodarska jedinica »Jelovac—Knežev Vrh« Debljinskirazred Odjel 4Bukve i Odjel 1 Bukva Bukva Odjel 3 Jela SVEGA m5 m3 m3 6/o m3 o/o m3 1 — 10 — 20 cm 75 14 13 41 19 59 32 11 — 21 — 30 cm 70 52 62 73 17 27 79 III —31 —40 cm 16 95 114 93 8 7 122 IV —41 —50 cm 5 60 89 98 2 2 91 V —51 —60 cm 2 9 19 95 1 5 ´ 20 VI — 61 — 70 cm — 3 3 100 — — 3 VII —71 — — 1 100 — — 1 SVEGA: 168 233 301 84 47 16 348 Bonitet V. IV. III. II. Fizička zrelost 35 cm 45 cm 50 cm Expozicija Z—I J—Z J—JZ Nad. visina 1100 -1250 1200-1324 1050-1300 Za ovo razmatranje uzeli smo gospodarsku jedinicu »Jelova c — Kneže v Vrh« odjel 4, 1 i 3. (Šumarija Krasno). U ovoj je gospodarskoj jedinici provedeno klupiranje čitave drvne mase iznad 10 cm prsnog promjera a u svrhu sastava revizije dugoročne osnove sječa. U priloženoj tabeli broj 4 izneseni su podaci po 1 ha po debljinskim razredima za sva tri navedena odjela. Odjel 4 je sastojina primorske bukve koja čini donji rub šume, ekspozicija zapadna, peti (V) bonitetni razred. U sastojini se primjećuje pojedinačni jelov podmladak zasijan iz stabala gornjih predjela. Koristeći mikroklimu unutar bukove sastojine taj se podmladak razvio samo pod krošnjama bukovih stabala, veoma sporo raste, u kasnijoj se dobi djelomično posuši a djelomično dosiže debljinu od 10—12 cm. Prema tome ovdje ne postoje posebni uvjeti za unašanje jele. Sasvim drugu sliku daje nam odjel 1. koji je boljeg boniteta (IV) i povoljnije ekspozicije (istok). Detaljnim pregledom tog odjela utvrđeno je da u njemu ima pojedinačnih skupina jelovih stabala, koja u rastu naj |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 14 <-- 14 --> PDF |
više dosižu samo krošnju bukovih stabala nakon čega završe rast u visinu, poprimaju tanjurasti oblik i znatno smanjuju svoj prirast. Ta stabla redovito ne urode sjemenom a nastala su isto kao i ona u odjelu 4. zasijavanjem iz viših područja. Konačno imamo u odjelu 3. sastojinu primorske bukve trećeg (III) boniteta, koja postepeno prelazi u šumu bukve i jele. U ovoj sastojini dolazi uz 84% bukve i 16% jele. Jela ovdje već rađa sjemenom zaprema vlažnije udolin e i čini sastavni dio sastojine. Prema tome u šumi primorske bukve moramo razlikovati područja u kojima može uspijevati jela ali nema stabala, koja bi rađala sjemenom i pomladila tu površinu, od onih područja u kojima dolazi jela, rađa sjemenom i sama se pomlađuje. SI. 3. Grupa mješovitog jelovog i bukovog prirodnog pomlatka. Sum. Ogulin — Crna Kosa. (Foto dr. Vajda) Kako je jela jedna od naših najtraženijih vrsta a u području primorske bukve postoje ušlo vi da se ona proširi i van svog današnjeg područja, treba provoditi sistematsko zasijavanje bukovih sastojina jelovim sjemenom. Kod ovoga rada treba se rukovoditi općim biološkim zahtjevima jele, a putokaz za taj rad daju nam pojedina jelova stabla nikla iz sjemena susjednih sastojina. Osim prostornog treba taj rad planirati i vremenski. Mi smo ranije istakli, da se u vrijeme uroda bukovog žira ima posvetiti puna pažnja zasijavanju površina bukvom i provoditi intenzivnije sječe. U te godine ne treba provoditi nikakovo podsijavanje jele već taj posao obavljati u međuvremenu uroda bukovog žira. Kako jela rodi češće nego bukva, ovaj se plan može lako izvršiti. Zbog potrebe održanja gušćeg sklopa u sastojini primorske bukve, ne dolazi u obzir uzgoj smreke, kao mješovite sastojine sa bukvom. Smreka dolazi kao vrsta za pošumljavanje pogodnih čistina i većih progalina. U pogledu gospodarenja sa jelom i smrekom u šumi primorske bukve treba istaći slijedeće: U prvom redu treba za svaku sastojinu odrediti do koje debljine treba i može da se uzgaja jela ili smreka. Taj element nije ovisan samo o boni |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 15 <-- 15 --> PDF |
tetu staništa već u velikoj mjeri o ekspoziciji i ostalim klimatskim uslovima. Pošto se ovdje i jela i smreka nalaze van svog optimalnog područja, ´»je osim analize prirasta drvne mase potrebno posebno provesti i kvali; etnu analizu (učešće grešaka drveta na rast stabla). Procjena jelovih stabala na području šume primorske bukve često je veoma teška, jer nikakav vanjski znak ne da naslućivati trulež (crvena trulež) koja se širi u stablu jele, a koja se tek može konstatirati kad se stablo obori i prereze. Analizom procjenjene i izrađene drvne mase u nekoliko slučajeva utvrđeno je, da od procjenjene mase trupaca zbog nevidljive truleži otpada \0—15% od mase, a koja je bila procjenjena kao tehničko drvo. Prema tome u ovoj je šumi za sjeću pojedinih stabala u prvom redu mjerodavna njihova kvaliteta, a zatim tek prirast. Iz svega napred obrazloženog zaključujemo: 1. Unošenje četinjara, jele i smreke u šumu primorske bukve redovit je i važan zadatak šumarija. 2. Taj rad treba planski provoditi i to po prostoru i vremenu. 3. Za uzgoj četinjara u šumi primorske bukve treba po bonitetnim razredima izvršiti uz analizu prirasta i posebnu analizu kvaliteta, kako bi se mogla odrediti smjernica za uzgoj četinjara u tim šumama. Šume primorske bukve, vrijedan su ekonomski objekt našeg Primorja, te pridonašaju razvitku drvne industrije u ovom kraju. Pravilno gospodarenje tim šumama od velike je vrijednosti za njihovo održanje, jer one čine prelaz od našeg golog primorskog krša u bogate i vrijedne planinske preborne šume bukve i jele. SUMMARY The author analyses the management problems of the Littoral Beech forests (Fagetum seslerietosum autumnalis) occupying the middle altitudinal zone of the lime parent rock ranging from 500 to 1200 m. above sea level and extending over mountain massifs along the Adriatic. Below this forest occurs the forest community of Pubescent Oak, Carpinus duinensis Scop., and Manna Ash (Querceto-Ostryetum carpinifoliae) and above it the forest of Silver Fir and Beech (Fagetum abietetosum). The possibility of natural regeneration of this forest represents the essential element for its management. With heavier opening of the canopy there develops on the ground vigourously and quickly the Sesleria grass (Sesleria autumnalis) which renders the natural regeneration impossible. For that reason the fellings of stronger intensity can and may be applied only in good seed-years in order to establish the young crop and to check the pro pagation of Sesleria. Further fellings should be performed with a low´ intensity in order not to allow the development of Sesleria. Taking into consideration the general biology of this forest community and its tendency to produce even-aged structure, it is necessary to apply fellings of higher intensity in the form of circles at the time of good seed-year and thus enabling regeneration. After the second seed-year fellings should take place in new circles as well as to be enwidened in the older ones in order to create a group selection structure of the whole stand. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Analysing a well-managed forest of the Littoral Beech it was established that the share of the technical timber in the total volume of standing crop amounts to 54%, and even to 70% if mining timber is included. As regards the forest of the Littoral Beech it is possible and necessary to introduce into it conifers as Silver Fir and Spruce. Silver Fir can be considered as a species which is to be grown in the stand together with Beech while Spruce as an improvement species in openings. We can distinguish between three characteristic zones in which Silver Fir can be grown: 1) A zone in which the Silver Fir can be established under the crowns of Beech by sowing, and raised enjoying favourable microclimatic conditions under the Beech stand. Diameter growth of Silver Fir finishes with 10—15 cm., and it does not seed at all. 2) A higher zone, in which occurs the natural regeneration of Silver Fir from higher regions. It grows there only to the crown height of the Beech and then finishes abruptly its growth in height and in diameter.(20—30 cm. d. b. h.) without seeding at all. 3) The highest zone, where Silver Fir propagates naturally occupying more favourable places in the stand and establishing mixed stands with Beech in groups or stem-wise, while the trees produce seeds. On the basis of the increment and quality analyses of the diameter classes as well as by their mutual comparison it was established that the Beech even after a high decrease of increment does not degrade in quality. In contrast Silver Fir and Spruce after the decrease of their increment — and even earlier — degrade also in quality, so that for these two species it is necessary to establish for individual site classes by a quality analysis the limits of the rotation. GOSPODARENJE U LISTOPADNIM PRIMORSKIM ŠUMAMA NISKOG UZGOJA I NJIHOVO MELIORIRANJE Ing. Boris Regent — Rijeka UVOD U pogledu florističkog sastava šuma, priobalno područje Kvarnerske oblasti spada među najzanimljivije krajeve naše domovine. Na razmjerno neznatnim prostranstvima razvijene su ovdje različite šumske zadruge. Idući od mora prema unutrašnjosti, te se zadruge nižu od sredozemske do visokoplaninske šumske vegetacije. Geološki je veći dio ovog područja sastavni dio t. zv. krške, a daleko manji, eocenske formacije. Teren se od mora naglo uzdiže do 200—300 m nad morem, a potom postepeno do nekih 700 m. Veoma česti su karakteristični nadzemni kraški fenomeni: doći, doline, vrtače, uvale i drugo. Kvarnerski bazen se nalazi na granici dvaju klimatskih područja: sredozemskog i pontskog. Tipična je razlika u klimi obala i unutrašnjosti. Blažu klimu imaju niži predjeli, oštriju viši. Štetno djelovanje bure osjeća se manje-više u čitavom području. Velika disproporcija postoji između oborina i otjecanja vode. Uzrok toj pojavi su jaka evaporacija i priroda kraškog terena. Nestašicu površinskih voda uvjetuje geotektonski sastav kraške formacije. Oborine su veoma obilne (god. prosjek: Rijeka 1593 mm, Opatija 1726 mm, Veprinac 2053 mm, Učka 3170 mm). Njihova razdioba tokom godine je nepovoljna, naročito u odnosu na vegetacijski period. Tako na pr. na proljeće otpada od 25,0—29,4% ukupnih godišnjih oborina, a na ljeto tek 16,5—17,0%. Najviše oborina pada u jesen (32,4—38,8%). |