DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 28     <-- 28 -->        PDF

U cjelokupnoj strukturi našeg izvoza jasno se međutim uočava jedna


pozitivna pojava: stalan porast učešća finalnih proizvoda u cjelokupnoj


vrijednosti drvarskog izvoza. Nije to više samo lista sastavljena od onih


uobičajenih i pred rat također izvažanih finalnih proizvoda t. j . šper


ploča, furnira, tanina. Ne, to je svakog dana bogatija lista proizvoda iz


grupa namještaja, galanterije, športskih rekvizita, dakle takvih finalnih


proizvoda, koji angažiraju velik rad, stručne radnike, finu obradu, a na


ročito finu površinsku obradu. U mnogim našim izvoznim organizacijama


u planu izvoza ovi i ovakvi proizvodi formiraju više od trećine vrijed


nosti, dakle finalni proizvodi u tendenci porasta uskoro će biti okosnica


oko koje će se formirati ostali proizvodi u sačinjavanju drvarske vanjsko


trgovinske djelatnosti.


U našem izvozu finalnih proizvoda koeficijenti još uvijek igraju


važnu ako ne i presudnu ulogu. Svi mi, koji radimo u privredi sve smo


više uvjereni u to da koeficijenti postaju iz dana u dan sve veći anahro


nizam. Treba povesti borbu protiv previsokih koeficijenata, pa s vreme


nom možda i protiv koeficijenata uopće. Treba faktično povećati produk


tivitet, treba odgajati specijaliziranu i svom zadatku doraslu radnu snagu.


Na smanjenju troškova, racionalizaciji proizvodnje i povećanju radnog


učinka treba bazirati pogone za finalne proizvode, pa će iz toga rezulti


rati i borba protiv previsokih koeficijenata, koji u stvari dovađaju do


pogrešnih pojmova, do nerealnih odnosa vrijednosti i do razočaranja u


momentu, kada isti bivaju revidirani odnosno postavljeni na pravu vi


sinu.


Veliki dio naših finalnih pogona krenuo je tim putem. To je ona


finalna industrija na koju računamo da će nam omogućiti koliko god to


carinske barijere i uvozne kvote budu dozvolile, izvoz kvalitetnog, visoko


* vrijednog i za konkurentsku borbu u svakom smislu sposobnog proizvoda.
A sada samo nekoliko riječi o lagerima, o drvarskim skladištima našeg
sušačko-riječkog lučkog bazena. Poznati su vam. Lagerujemo pod
vedrim nebom. Ali taj nesavremen i zastarjeli način lagerovanja napuštamo.
Na našim skladištima učinjeni su prvi koraci. »Slovenijales« podiže
ogromna natkrita stovarišta na svojem dijelu lagera. »Exportdrvo«
pristupa likvidaciji svih postojećih trošnih baraka i podizanju prizemnih
hangara za građu i skladišta na kat za finalne proizvode. Predviđenom
mehanizacijom u skladištima namjerava se pojačati ritam, zaštititi robu
i smanjiti forfaite — lučke manipulativne troškove. Prema tome ne preostaje
nam nego da poželimo da na ponovnom sastanku slične naravi
konstatiramo, da su planovi postali stvarnost, da mi drvari budemo posjednici
takvih skladišta, koja će primiti i uredno uskladištiti onu robu,
koju naši uzgajivači s mukom, uz velike napore uzgoje, a naši proizvađači
prerade u proizvode sposobne za međunarodnu trgovinu.


SUMMARY


The total of the Yugoslav exports in 1957 amounted to 118 milliards dinars.


In this sum the Timber Industry and Forestry participated with ca. 21 milliards


or 18°/o, and in this value the PR Croatia with 35%.


In the early post-war period the export of logs, pitprops, poles etc. was un


avoidable, while today — owing to an intensive development of Timber Industry —


only surplus articles are being exported in primary shape.