DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 23 <-- 23 --> PDF |
broadleaved species as future overwood. Such introduction should be considered only as a high-grade enrichment and not as a mass replacement of the existing autochthonous forest flora. A complete conversion of coppice forests into coniferous plantations can be taken into consideration only in highly degraded and sparsely stocked coppice forests and scrubwoods. The improvement species used in the introduction and complete conversion should besides other things display a considerable quality and volume increment, high-grade timber, capacity of quick sheltering and improving soil as well as to meet the economic needs of the population. Into consideration come the following indigenous and foreign conifers and broadleaved species: a) on poor and thinly stocked sites not exposed to strong NE-winds (»bura«): Abies cephalonica Loud., A. cephalonica var. Apollinis, A. Pinsapo Boiss., A. cilicica Carr., A. concolor Lindl., Cedrus atlantica Man., and to some extent, C. Deodara Laws., Pinus nigra Arn. var. Villetta Barrea. b) on the same sites as in a) but more exposed te NEt-winds, and even on acid soils: Cupressus arizonica Greene; c) on fresh and deeper soils: Libocedrus decurrens Torr., Cedrus Deodara Laws., d) on warmest, lower sites: Pinus Brutia Ten. e) on loose, fresher and deep soils and sparsely stocked sites: Juglans regia L., J. nigraL., Quercus Cerris L., Robinia pseudoacacia L., Populus nigra L., P. canadensis Moench, Acer pseudoplatanus L., Platanus orientalis L., P. occidentalis L., Fraxinus oxycarpa W. (also on silicate soils), Quercus rubra L. on silicate and acid soils), Castanea sativa Mill, (terra rossa, silicates). f) at higher altitudes, on fresher sites with deep soil, high air humidity and without NE-winds: Pseudotsuga taxifolia Britt. v. glauca Ashn., P. Do.uglasii Carr. DRVO U NAŠOJ VANJSKOJ TRGOVINI Ing. David Kabalin, Rijeka Sveukupna vrijednost jugoslavenskog izvoza u 1957. godini iznosila je cea 118 milijardi dinara. U toj cifri proizvodi grana 122 i 313 učestvuju sa cea 21 milijarda dinara ili cea 18%. U vrijednosti pomenutih grana u okviru FNRJ, učestvuje drvna industrija i šumarstvo Hrvatske sa cea 35%. Uočimo li značaj tih vrijednosti, dali smo ocjenu važnosti naših šuma i na šume vezane industrije za naš vanjsko-trgovački a i ekonomski život naših naroda uopće. Svaka analiza, koja bi htjela da zahvati bilo predratni period, bilo pak vrijeme proteklo u FNRJ, morala bi bezuvjetno dovesti do zaključka, da je učešće šumarstva i drvne industrije u vanjsko-trgovačkom poslovanju tako snažno, da je često oko tih naših proizvoda formirana glavna prihoda, koji su se iz međunarodne trgovine očekivali. Taj je proizvod često davao pečat našim međunarodnim trgovačkim vezama, ta je grana naše međunarodne trgovine smatrana nekako našim jugoslavenskim specijalitetom, a drvarski svijet kako bližeg tako i šireg mediteranskog bazena, pa i prekomorskih evropskih i vanevropskih tržišta akceptirao je naše uzance, naš asortiman kao i naše poslovne principe kao mjerilo u međunarodnoj drvarskoj razmjeni. |