DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Kratki turnusi proizvodnje daju tim šumama izvjesnu, iako samo subjektivnu, prednost pred visokom šumom. , 1. Prirodna pretvorba niskih šuma u niske šume s pričuvama ili u srednje šume dolazi u obzir jedino kod onih postojećih niskih šuma i šikara, koje su dobro očuvane i sklopljene (od 0,6 na više), a imaju i povoljan floristički sastav, kao i kod onih šikara kod kojih ostaci drvenaste vegetacije nisu prerijetki, a očuvali su svoju izbojnu snagu. Obzirom na skoro posvemašnje pomanjkanje stabalaca iz sjemena, prva faza pretvorbe odnosno melioracije bila bi pretvaranje niskih šuma i šikara u niske šume sa pričuvcima, a samo u iznimnim slučajevima pretvorba u srednje šume. Kod izvođenja te pretvorbe naročitu pažnju će trebati obratiti izboru i rasporedu izbojaka za pričuvna stabla. U obzir dolaze samo najkvalitetniji izbojci vrijednijih vrsta drveća (medunca, cera, kitnjaka, c. graba, maklena i dr.) približno jednoliko, pojedinačno ili u manjim grupama, raspoređeni po čitavoj površini. Takve izbojke trebat će po potrebi potpomagati u rastu i dati im bar 2-3-struku ophodnju niske šume. Preborni način sječe u niskoj šumi (podstojnoj sastojim) bio bi ovdje najpogodniji iz ekonomskih razloga, a i zato, jer bi na taj način tlo bilo neprestano zaštićeno.. To pogotovo vrijedi za strme terene. Sječu bi u pravilu trebalo vršiti što niže, po mogućnosti u razini zemlje, pod kraj zime, kako bi panjevi bili što manje izloženi prirodnim nepogodama, a strmi tereni i položaji, izvrgnuti buri, što više zaštićeni od ispiranja i odnošenja tla i listinca. Ako na rjeđim mjestima ima loše izraslih i oštećenih izbojaka i izdanaka valja ove posjeći resurekcionom sječom. I ovu sječu se preporuča vršiti u razini zemlje. Pritom posjeći odjednom sve izbojke na istom panju, a ne samo pojedine. Takav način sječe znatno pogoduje i ubrzava rast izbojaka u visinu. Dobre mjere za povećanje sklopa su još: stavljanje na čep i pojedinačnih loših izbojaka i izdanaka, stvaranje povaljenica, sječa u zemlji starijih panjeva, koji su očuvali izdanačku snagu, ozlijeđivanje žilja i t. d. Poboljšanjem sklopa šumske vegetacije stvorili bi se povoljni uslovi za progresivan razvoj tla. To bi nam omogućilo, da provedemo prirodno pomlađivanje sjemenom sa pričuvnih stabala i da tako pređemo na daljnju r fazu meliorativnog rada t. j . na prirodno pretvaranje tih šuma u srednji šumsko-uzgojni oblik. Gdje je to moguće, bolje će biti niske šume izravno pretvarati u srednje, a ne prethodno u niske šume sa pirčuvcima. Potpuna zabrana svake paše na sječinama i meliorativnim površinama bar dotle dok izbojci ne odrastu toliko, da im stoka ne može pregrizati vrhove, je preduvjet za uspješno melioriranje postojećih niskih šuma i racionalno gospodarenje u budućim niskim šumama s pričuvcima i u srednjim šumama. 2. Umjetna pretvorba ovdašnjih jače degradiranih i rjeđih, pretežno hrastovih niskih šuma sa ili bez pričuvaka i takvih niskih šuma visokog uzrasta u srednje šume djelomičnim unošenjem odgovarajuih domaćih i stranih vrsta listača i četinjača, kao budućih nadstojnih stabala, je jedna od najprikladnijih meliorativnih mjera, kojom možemo najbrže i najbolje postići neophodnu zaštitu tla, poboljšanje mjesnih ekoloških prilika i poboljšanja proizvodnje drvne mase. Kod popunjavanja odnosno obogaćenja šumske flore takvim vrstama trebat će strogo voditi računa o postojećoj vegetaciji (t. j . točno utvrditi šumsko-vegetacijske zone), pri |