DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 19     <-- 19 -->        PDF

malo ili ništa uradilo. Razloga tome ima više. Jedan od glavnih nedvojbeno
leži u našem razmjerno neznatnom praktičkom iskustvu u tom pitanju,
a drugi u tome, što se radi uglavnom o privatnom šumskom posjedu.
Detaljnijem studiju te problematike se još nije pristupilo. Rezultata
pokusa nemamo. Pokusi u toku, koje vrši Institut za šumarska i
lovna istraživanja NRH, .su tek u početnoj fazi i zasada koncentrirani na
razmjerno uskom području. Stoga se operativi ne mogu dati točno određene
smjernice za rad. Neophodno je, da se poduzmu odgovarajuća opsežnija
istraživanja. Ekološke i šumsko-florističke osobitosti tretiranog područja
isključuju »slijepu« primjenu rezultata analognih istraživanja u
inostranstvu.


Usprkos pomanjkanju rezultata odgovarajućih pokusa kod nas, pokušat
ćemo ipak, da na osnovu iskustava u drugim zemljama (koja će
nam iskustva poslužiti jedino u svrhu orijentacije), vlastitih iskustava,
kao i na temelju zasada šumarske nauke, zacrtamo bar osnovne puteve
i smjernice, koje bi nas najbrže i najsigurnije mogle dovesti do postavljenog
cilja — kvantitavnog i kvalitativnog poboljšanja takvih šuma.


POBOLJŠANJE PROIZVODNJE DRVNE MASE I GOSPODARENJA U NISKIM
ŠUMAMA.


Zaštita tla i hidrološkog režima su baza na kojoj treba da temelji gospodarenje
i melioracije šuma u tretiranom području. Postojeće stanje tla
predstavlja polaznu točku svih šumsko-uzgojnih i meliorativnih mjera.
Poboljšanje kvantitativne i kvalitativne proizvodnje drvne mase usko je
povezano sa poboljšanjem tla i hidrološkog režima. Bez poboljšanja tla
ne može biti ni poboljšanja proizvodnje drvne mase. I jedno i drugo poboljšanje
je moguće izvesti samo postepeno, a ne odjednom.


A. Ophodnja
Činjenica je, da mediteranska i submediteranska klima pogoduju očuvanju
vitaliteta reproduktivne snage panjeva i žilja, a time i većoj proizvodnji
drvne mase u niskim i srednjim šumama. No ta snaga i ovdje
podliježe općim fiziološkim zakonima. Normalno, ona se smanjuje sa starošću
stabla odnosno panja. Ophodnja u tamošnjim niskim šumma danas
varira između 10 i 12 godina, već prema ocjeni i potrebi samih vlasnika
šuma. Niskim ophodnjama znatno se iscrpljuje tlo i reproduktivna snaga
panjeva. Nemoguće je naprečac reći, koja bi ophodnja bila ovdje najpovoljnija.
U tu svrhu bi trebalo izvršiti opsežna istraživanja. Na osnovu
okularnih praktičkih zapažanja o reproduktivnoj snazi panjeva postojećih
autohtonih vrsta na tlima raznih boniteta smatramo, da bi ta ophodnja
trebala biti oko 20 godina. Produženje ophodnje od 10—12 godina na 20
godina bi, kao jedna od prvih uzgojnih mjera, svakako povoljno utjecala
na stanište, a time i na povećanje produkcije i kvalitet drvne mase.


B. Pretvaranje niskih šuma u niske šume sa pričuvcima i u srednje šume
Niska šuma s pričuvcima i srednja šuma s nadstojnim stablima plemenitih
vrsta drveća listača i četinjača su tipovi šuma, koji bolje od niske
šume objedinjavaju potrebna svojstva ekonomske i ekološke prirode.


97