DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 18     <-- 18 -->        PDF

znatnih izmjena u sastavu same biljne zajednice. Prevladali su oni drvenasti
elementi, koji su uglavnom tvorili potstojnu sastojinu nekadašnjih
šuma. Biološki jače i otpornije vrste su postepeno uzimale maha. Pod
stalnim utjecajem čovjeka i stoke, takve su vrste sukcesivno zamjenjivale
one slabije. Da nije nakon sječe bilo utjecaja stoke (ovaca), iz izbojaka
i izdanaka stvorila bi se ovdje mlada niska šuma normalnog izgleda. Analiza
biljnosociološkog sastava današnjih šuma i šikara pokazal bi nam, da
je izvjestan dio postojećih vrsta sekundarnog karaktera i da su te vrste
rezultat regresije šumske vegetacije i degradacije tla izazvanih biotskoekološkim
faktorima. Ta bi nam analiza pokazala da te niske šume i šikare
nose u sebi više ili manje obilježje one biljne zajednice iz koje su nastale.


SI.
1. Na golim kraškim


površinama podižu se


nove šume. (Foto: M.


Rajčić).


Degradacija nekadašnjih šuma dovela je do poremećenja ravnoteže
fizičkih i bioloških snaga, koje djeluju na površini zemlje. A to je negativno
djelovalo na fito- i pedoklimu. Smanjena je vlaga mikroklime, dok
su termičke amplitude povećane. Usporen i prekinut je proces progresivnog
razvoja tla, koji je u tijesnoj vezi sa matičnim supstratom, morfološkim
tipom tla, karakterom klime i biljnog pokrorva. Regresijom šumskog biljnog
pokrova ekološki uvjeti su se ponegdje toliko izmjenili, da oni više
ne. odgovaraju ni mnogim autohtonim tamošnjim vrstama. Degradacija
tla i šumske vegetacije ovdje i danas traje. Naša bi dužnost bila, da tu
degradaciju zaustavimo i da stvorimo uslove za progresivni razvoj i šumske
vegetacije i tla.


Kao rezultat navedenih antropo-ekoloških faktora imamo danas u
pojasu listopadnih primorskih šuma 3 glavna šumsko-uzgojna oblika:


1.
nisku šumu (ponegdje u vidu šikare).
2.
nisku šumu sa pričuvcima (hrasta medunca, cera, kitnjaka, maklena
i dr.)
3.
nisku šumu visokog uzrasta (najčešće hrasta medunca, rjeđedrugih vrsta: cera, maklena, c. jasena i dr.).
Pitanju racionalnog gospodarenja i poboljšanja takvih šuma na ovom
području do danas se je pridavalo dosta malo pažnje. U tom pravcu se je


Ofi