DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 18 <-- 18 --> PDF |
znatnih izmjena u sastavu same biljne zajednice. Prevladali su oni drvenasti elementi, koji su uglavnom tvorili potstojnu sastojinu nekadašnjih šuma. Biološki jače i otpornije vrste su postepeno uzimale maha. Pod stalnim utjecajem čovjeka i stoke, takve su vrste sukcesivno zamjenjivale one slabije. Da nije nakon sječe bilo utjecaja stoke (ovaca), iz izbojaka i izdanaka stvorila bi se ovdje mlada niska šuma normalnog izgleda. Analiza biljnosociološkog sastava današnjih šuma i šikara pokazal bi nam, da je izvjestan dio postojećih vrsta sekundarnog karaktera i da su te vrste rezultat regresije šumske vegetacije i degradacije tla izazvanih biotskoekološkim faktorima. Ta bi nam analiza pokazala da te niske šume i šikare nose u sebi više ili manje obilježje one biljne zajednice iz koje su nastale. SI. 1. Na golim kraškim površinama podižu se nove šume. (Foto: M. Rajčić). Degradacija nekadašnjih šuma dovela je do poremećenja ravnoteže fizičkih i bioloških snaga, koje djeluju na površini zemlje. A to je negativno djelovalo na fito- i pedoklimu. Smanjena je vlaga mikroklime, dok su termičke amplitude povećane. Usporen i prekinut je proces progresivnog razvoja tla, koji je u tijesnoj vezi sa matičnim supstratom, morfološkim tipom tla, karakterom klime i biljnog pokrorva. Regresijom šumskog biljnog pokrova ekološki uvjeti su se ponegdje toliko izmjenili, da oni više ne. odgovaraju ni mnogim autohtonim tamošnjim vrstama. Degradacija tla i šumske vegetacije ovdje i danas traje. Naša bi dužnost bila, da tu degradaciju zaustavimo i da stvorimo uslove za progresivni razvoj i šumske vegetacije i tla. Kao rezultat navedenih antropo-ekoloških faktora imamo danas u pojasu listopadnih primorskih šuma 3 glavna šumsko-uzgojna oblika: 1. nisku šumu (ponegdje u vidu šikare). 2. nisku šumu sa pričuvcima (hrasta medunca, cera, kitnjaka, maklena i dr.) 3. nisku šumu visokog uzrasta (najčešće hrasta medunca, rjeđedrugih vrsta: cera, maklena, c. jasena i dr.). Pitanju racionalnog gospodarenja i poboljšanja takvih šuma na ovom području do danas se je pridavalo dosta malo pažnje. U tom pravcu se je Ofi |