DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1958 str. 12 <-- 12 --> PDF |
3. Za svaki pojedini bonitetni razred treba ispitati vrijednost prelaza po debljinskim stepenima i utvrditi debljinsku granicu uzgoja bukve koja uz druge elemente odlučuje o sječi stabala. 4. Sječivi etat treba odrediti kao i za ostale preborne šume upoređenjem grafikona drvnih masa, grafikona broja stabala, prirasta, normalne drvne mase i t. d. i isti realizirati tako da se provodi preborna sječa a na pojedinim dijelovima, gdje zato postoje uslovi, da se ta sječa vrši u krugovima ili manjim plohama a sa jačim intenzitetom (umjerena oplodna sječa) u svrhu stvaranja grupimične preborne strukture sastojine. 5. U proređenim sastojinama treba provoditi samo sanitarnu sječu i sječu manjičavi h stabala, dok se ne postigne pomlađenie površine a prema potrebi u tim sastojinama treba održavati i zdrava stabla slabijeg prirasta. (Konkretno preko 45 cm). 6. U svrhu pravilnog iskorištenja drvnih masa treba osigurati prođu kvalitetnih tanjih bukovih sortimenata. 7. U čitavom gospodarenju treba voditi najtočniju evidenciju, kako bi se što prije mogli utvrditi osnovni principi za gospodarenje šumom primorske bukve. Jedan poseban i vrlo važan problem gospodarenja šumom primorske bukve jest mogućnost, pravilnost i metod unašanja četinjara u te šume. Taj se problem sasvim drugačije očituje u šumi primorske bukve koja nije vezana sa šumom bukve i jele od one šume koja se na nju veže. TABELA 3 PROCJENA MODELNIH STABALA PO DEBLJINSKIM RAZREDIMA Broj Stepen m3 T r u p c i Rudno Svega Građa % stabala L I. II. Prag. sa rudnimbez rudnog 11, 12 I. 0,13 — — i — — i 0,10 0,10 77 — 2, 8 II. 0,28 — — — — 0,22 0,22 78 — 4, 5, 6 III. 0,95 — — — — 0,83 0,83 87 — 9 i 10 IV. 1,02 — — 0,40 — 0,20 0,60 59 41 3 V. 0,89 — 0,27 0,21 — — 0,48 54 54 7 VI. 1,01 — 0,31 0,36 0,17 — 0,84 83 83 1 VII. 1,57 0,60 — — 0,19 — 0,79 50 50 13 VIII. 2,13 0,64 0,38 0,51 0,25 — 1,78 83 83 7,98 124 0,96 1,48 0,61 1,35 5,64 70 — 7,98 124 0,96 1,48 0,61 — 4,29 — 54 U gospodarskoj jedinici »Učka« ne dolaze prirodno četinjari. Oko god. 1900 i ranije započelo je umjetno unašanje četinjara smreke i jele u te šume i to bilo sjetvom sjemena bilo sadnjom biljka. Prema podacima kojima raspolažemo uspjeh tih radova bio je dobar, jer su položaji ispravno birani i radovi solidno provađani. Međutim pravu analizu samih radova ne može se provesti, jer se daljnja briga o tim radovima nije mogla voditi zbog prekomjernih sječa a naročito zbog stalne paše koja se neprestano provodila. Osim toga kako u okolici nije bilo nikakovih četinjara veoma su često sječena ta stabla čim bi malo porasla. |