DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 82 <-- 82 --> PDF |
3. Normalna drvna masa. 4. Sastav šumsko- gospodarskih nacrta i način gospodarenja. 5. Gibanje drvene mase, prirasta i etata po godinama izmjere šuma. Sve s velikim brojem tabela, crteža i detaljnom stručnom analizom sakupljenih podataka. M. Cokl: Kritičan pregled metoda za uređivanje snežničkih šuma, str. 107-118. Pisac daje odličan kritički osvrt na ove postavke ranijih uređivanja: 1. inventarizacija šuma (donja granica izmjere stabala, debljinski stepeni i razredi, izvedba inventarizacije, izmjera prirasta); 2. pojam normalne šume; 3. utvrđivanje etata. Sve je dokumentirano brojčanim podacima. Među drugim kritičkim pogledima pisac smatra, da je s ekonomskog gledišta taksacijska granica od 8 cm bila preniska: ako bi se ta granica podigla na 12 cm, otpala bi mjerenja na SOVo stabala s 3,5% mase, na 20 cm 693/o stabala s 19% mase; zato se god. 1924. i prešlo na inventarizaciju od 12 cm. Autor smatra, da bi najbolje odgovara taksac. granica od 15 cm. I mi smo svojedobno g. 1955.) predlagali, da se iz razloga štednje i točnosti mjerenja za inventarizaciju prebornih šuma Hrvatske odabere taks. granica od 15 ili 20 cm, ali unatoč brojčane dokumentacije prijedlog je bio bez dublje diskusije odbijen i taksiralo se od 10 cm pr. pr. (na području NO kotara Rijeka troškovi inventarizacije bili su, navodno oko 80,000.000 dinara). Autor se naročito kritički osvrnuo na izbor modelnih stabala, na primjenu kontrolne metode i izračunavanja prirasta, na teoriju rasporeda drvnih masa odnosno temeljnica, na upotrebu starosti i ophodnje. Na koncu je utvrdio, da unatoč griješaka, metode uređivanja šuma za ondašnje prilike bile su pozitivne. V. Tregubov: Oblik, struktura i gospodarska vrijednost pojedinih tipova šuma, str. 119—154. Sa šumsko-gospodarskog gledišta, to je jedan od najvažnijih radova u ovoj ediciji. U uvodu ove opsežne studije pisac jasno i precizno daje opis različitih oblika šuma i njihovu ovisnost o prirodnim faktorima, a napose za zajednicu Abieto-Fagetum dinaricum. U idućim poglavljijma raspravlja o pojedinim tipovima šuma na temelju opažanja, brojčano i grafički iznesenih podataka, koje je sakupila operativa i Institut, kao i na temelju prostornih snimanja strukture šume po broju stabala i projekcijama krošanja. Mi ćemo ovdje ukratko prikazati sa mo navode za zajednicu Abieto-Fagetum dinaricum omphalodetosum, koja pokriva oko 3/4 istražene površine (ostalih 10 zajednica zauzimaju V4 površine). Drvna masa je razmjerno niska (230—370 m3 po ha), a ipak je prirast razmjerno visok, prosječno 12 m3/ha, i to zbog jakog učešća jele (88%>). Odnos jele i bukve je vrlo labilan, i vrlo mnogo ovisi o gospodarenju. Na pojedinim mjestima bukov podmladak se vrlo bujno razvija i stvaraju se dvoslojne sastojine. Kvalitet. bukve je prosječno loš, a kvalitet jele nije prvoklasan unatoč velikog postotka tehničkog drveta (zbog granatosti, kvrgavosti i širokih godova). Na jednoj pokusnoj plohi horizontalna projekcija krošanja na ha je 11.900 m2, a zastrta površina 8.160 m2. Pisac na kraju edicije daje smjernice za doznaku stabala za razne varijante toga tipa šume. V. Tregubov: Bonitiranje staništa, str. 155—159. U toj raspravi autor analizira način bonitiranja po srednjoj visini u odnosu na debljinu i starost stabala. Na području Snežnika bonitiranje je vršeno po visinskim prirastima na modelnim stablima. Tregubov predlaže, da se za preborne šume utvrđuje bonitet staništa (a ne bonitet sastojine) u vezi s debljinskim prirastom pojedinih vrsta drveća odnosno vremenima prelaza na dominantnim stablima, sve na bazi tipologije šuma (biljne zajednice i tip tla). Ujedno kritikuje način unutrašnjeg gospodarskog razdjeljenja, koji nema dovoljno u vidu kvalitet staništa. V. Tregubov: Zaključci za način gospodarenja i uređivanja šuma, str. 161 do 163. Pisac u ovom radu navodi uspjehe,postignute dosadašnjim prebornim gospodarenjem, razloge, koji su doveli do tih uspjeha i kritički osvrt na neke manjkavosti i propuste. Ukratko daje preporuke za buduće gospodarenje i uređivanje šuma. Naročito ističe, da se unutrašnje gospodarsko razdjeljenje treba oslanjati na bonitete u vezi s tipovima šuma, a prirast što više računati po kontrolnoj metodi. Na boljim staništima drvna masa trebala bi se kretati između 350—450 m3/ha, ophodnjicu skratiti od 10 godina na 7, da se spriječi prodiranje bukve; na ostalim staništima drvna masa može biti 250—350 m3/ha i ophodnjica 10 godina. Uzgajanje tih šuma, napose njega, treba se obavljati intenzivnije nego do sada. J. Safar |