DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 81 <-- 81 --> PDF |
m), koji se nalazi između Ilirske Bistrice, Postojne i granice NRH, njegova orografska struktura, geološka formacija (uglavnom kredni vapnenci, nešto jura, lapori i pješčenjaci iz eocena), morfološki izgled, koji je tipičan za područja Visokog krša. V. Manohin: Podneblje Snežnika i okolice, str. 17—22. Pisac najprije razmatra osnovne faktore, o kojima ovisi značaj klime. Zatim na naučnoj osnovici daje analizu i sintezu klimatskih faktora: insolacija, pritisak zraka, temperatura, oborine i njihov raspored, utjecaj dužine ležanja i debljine snijega na temperaturu i vegetaciju, vjetrovi (napose postanak i brzina bure), utjecaj orografskih faktora odn. reljefa na klimu. V. Tregubov: Šumske biljne zajednice, str. 23—65. Po značaju i opsegu to je jedan od najznačajnijih radova u ovoj publikaciji. Pisac, iskusan istraživač šumske vegetacije, i u radovima ove publikacije povezuju šumsku tipologiju s rješavanjem pojedinih problema iz uređivanja šuma: 1. U uvodu ovog rada najprije iznosi teoriju o tipovima šuma i uopće biljnih zajednica na temelju vlastitih iskustava i radova drugih autora: stanište, sistematske jedinice vegetacijskih zajednica, pojam klimaksa i biocenoze, vegetacijske sukcesije, tipovi šuma. 2. Klasifikacija biljnih zajedn´ca čini zasebnu studiju. Na temelju prijašnjih istraživanja u bosanskim prašumama i drugim šumama, kao i na temelju podataka mnogih drugih autora Tregubov smatra, da se za šumu jele-bukve na području dinarskih planina mora subasocijacija Fa™etum croaticum abietetosum Horv. izdignuti u asocijaciju Abieto-Fagetum dinaricum, jer te šume čine poseban makroekološki izdvojen pojas, u kojemu se nalazi mnogo subasocijacija. 3. Iznesena je ukratko metoda proučavanja vegetacije po Braun-Blanquetu, sabiranje terenskih podataka i sistematsko obrađivanje tih podataka. 4. Opis biljnih zajednica na temelju istraživanja na Sneženiku, i to za asocijaciju Abieto- Fagetum dinaricum ove subasocijacije: omphalodetosum vernae, lycopodietosum annotini, homogynetosum silvestris, mercurialetosum perennis sa popisima biljaka sistematski iznesenih u tabelama. Dalje je opisana poznata asocijacija Fagetum subalpinum, nova asocijacija Ulmeto-Aceretum; od zajednica četinjača poznata subasocijacija Abieto-Calamagrostidetum piceetosum i nova A.-C. goodyeretosum, kao i poznate asocijacije Piceetum croaticum subalpinum i Pinetum mughi. M. Kodrič: Pedološka istraživanja, str. 67 do 79. U vrlo sažetom obliku, vrlo pregledno i jednostavno pisana studija omogućuje da šumarski stručnjak dobije dobar profil o načinu i rezultatima rada": U uvodu autorica daje prikaz razvitka tla u odnosu na klimu, petrografsku podlogu, reljef i gospodarenje. U poglavljima 1 i 2 ukratko se prikazuje način pedoloških istraživanja i mogućnost utvrđivanja poznatih tipova tla na temelju usporedbe sa biljnim zajednicama. U pogl. 3 daje se pregled tipova tla na Snežniku, i to: razvijena tla (smeđa karbonatna duboka, jače zakiseljena i jako kisela), prelazna slabo razvijena tla (humozna, jako i manje skeletna) i nerazvijena tla (zakiseljena i bazična), U pogl. 4 dokumentirano su opisani pojedini tipovi tla; priloženi su vrlo instruktivni i lijepi crteži tla i odgovarajuće šumsko drveće zajedno s načinom njihovog zakorjenjivanja. V. Kindler: Povijest snežničkih šuma, str. 81—84, od doba Ilira, detaljnije od XIV. vijeka i pogotovu od XVIII. vijeka. Za nas u Hrvatskoj značajan je podatak, da je snežnički šume god. 1889. pregledala ekskurzija šumarske škole Križevci, a u toku deset daljnjih godina mladi šumari iz te škole bili su tu na praksi. F. Dolgan: Uređivanje šuma na području Snežnika s posebnim obzirom na revir Leskova dolina, str. 85—105. U uvodu pisac daje kratak historijski profil uređivanja šuma; najinteresantniji je podatak, da se je htjelo — kao i na području prebornih šuma Hrvatske — gospodariti oplodnom sječom, ali se od toga odustalo. 1. Upute za inventarizaciju šuma, po prijedlogu Hufnagla, za sva stabla od 8 cm pr. pr. naviše, za utvrđivanje prirasta s pomoću Presslerovog svrdla i za izračunavanje vremena prelaza stabala iz nižih debljinskih razreda u više; na temelju tih uputa iz ondašnjeg doba može se razabrati, kako se već na prekretnici našeg stoljeća nastojalo uvesti suvremeni način gospodarenja. 2. Gibanje drvne mase, prirasta, broja stabala i etata u reviru Leskova dolina od god. 1912. po pojedinim gospodarskim jedinicima, razdijeljenima po visinskim pojasima: godina 1912 1925 1936 1953 drvna masa 186 215 230 263 m3 "/o mase čet. 68 71 80 76 prirast 6,9 7,4 8,2 m3 79 |