DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 8 <-- 8 --> PDF |
trebljena je frekvencijska krivulja temeljnica. Frekvencija temeljnica upotrebljena je umjesto frekvencije broja stabala zbog toga što ilustrativnije prikazuje stanje sastojine i jačinu uzgojnog zahvata. Na si. la prikazana je frekvencija broja stabala, a na si. lb frekvencija temeljnica u jednodobnoj sastojim hrasta, bukve i graba na pokusnoj plohi Gubaljevica, šumarije Grubišno polje. Na si. 1 starost sastojine 30 godina; obrast 1,0; bonitet I; omjer smjese; bukva 0,4; grab 0,4; hrast 0,1; razno 0,1; srednja visina 10,9 m; srednji prsni promjer 6,3 cm; temeljnica po hektaru 27,21 m2; broj stabala po hektaru 8670. Podjela temeljnica i broja stabala po debljinskim stepenima od lem iznosi: d 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 cm Dm 2 12 17 17 13 25 28 26 23 17 18 9 21 7 7 4 5 11 3 4 đcm* dm 1 1 4 7 6 11 15 15 12 8 6 2 6 3 2 dem2 N 75 211 154 96 52 71 59 43 31 19 17 7 14 4 4 2 2 4 11 n 7 15 36 38 25 29 32 25 16 9 6 2 4 ^ 1 1 d = debljinski stepen u cm; Dm = temeljnica svih stabala u dem2; dm = temeljnica dobrih stabala u dem2; N = broj svih stabala; n =» broj dobrih stabala. Upotrebom frekvencije temeljnica (si. lb) želilo se ukloniti utjecaj stabala tanjeg prsnog promjera (si. la), koji mogu dati određeno obilježje izgledu sastojine, ali u pravilu svojom malom drvnom masom i svojim položajem u biološkim slojevima, nisu od većeg uzgojnog značaja. Grafički najpovoljnije rješenje bilo bi, kada bi se stanje sastojine moglo ocjenjivati prema drvnoj masi, ali kako je to veličina, koju je mnogo teže praktički ustanoviti, upotrebljena je temeljnica, koju je lakše ustanoviti, a temeljnice pojedinih stabala među sobom se približno slično odnose, kao i drvne mase istih stabala. Upotreba temeljnica uvriježila se u praksi šumarstva i inače kod određivanja omjera smjese, obrasta i slično, pa će prema tome i kod ocjenjivanja stanja sastojine dati vjerniju sliku strukture i jačine uzgojnog zahvata nego broj stabala. Frekvencijska krivulja temeljnica svih stabala nazivat će se u daljnjem izlaganju zbirna krivulja Frekvencijska krivulja dobrih stabala u daljnjem izlaganju nazivat će se krivulja dobrih stabala. Ocjena kvalitete stabala vršena je okularno prema vršnom pupu, krošnji i debalcu po ustaljenim uzgojnim principima. Iz odnosa zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala prije sječe vidimo (si. lb), da se maksimum krivulje dobrih stabala nalazi lijevo od maksimuma zbirne krivulje u osi x i oko polovice maksimuma te krivulje u osi y. To znači, da je odnos u temeljnicama nepovoljan za dobra stabla, kojih ima svega jedna trećina svih temeljnica. Dobra stabla kumulirala su se u srednjim debljinskim stepenima. U jačim debljinskim stepenima prevladavaju loše i srednje oblikovana stabla. Što je veći razmak između zbirne krivulje i krivulje dobrih |