DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 72     <-- 72 -->        PDF

IZ STRUČNOG UDRUŽENJA ŠUMSKO
PRIVREDNIH ORGANIZACIJA
HRVATSKE


SAVJETOVANJE O PROBLEMATICI
UPRAVLJANJA I GOSPODARENJA
U PRIVATNIM SUMAMA ODRŽANO
U XII. MJES. 1957. U VARAŽDINU


Prisutni su bili predstavnici: Poljoprivredno
šumarske komore NRH, Sekretarijata
za šumarstvo NRH, Instituta za šumarska
i lovna istraživanja NRH, predstavnici
NOK-a odnosno općinskih odbora:
Varaždin, Krapina, Čakovec, Bjelovar,
Križevci, Sisak, Zagreb, Donja Stubica, Lepoglava,
Ivanec, Klanjec i Pregrada. Zadružnog
saveza kotara: Variždin, Cakoveq,
Krapina i Križevci te predstavnici šumarija:
Varaždin, Ludbreg, Krapina, Pregrada,
Čakovec, Draganić, Kostajnica i Farkašić.


Komisija za zaključke formirala je slijedeće


Zaključke:


1. Prema perspektivnom planu privrednog
razvitka pojedinih NO-a u kome je
zacrtana osnovna politika ekonomskog razvitka
pojedinog područja, treba utvrditi
koje će površine služiti za šumsku, a koje
za poljoprivrednu proizvodnju.
Na osnovi toga razgraničenja treba pristupiti
inventarizaciji privatnih šuma i
šum. zemljišta te odrediti način gospodarenja
u privatnim šumama.


2. Potreba održavanja sadašnjeg šumskog
fonda (drvne mase) i načelo potrajnosti
šumske proizvodnje zahtjevaju o rganiziran
o šumsko gospodarenje bez
obzira na vrstu vlasništva.
Sadanje stanje šum. privrede u privatnim
šumama nužno zahtijeva da narodni
odbori u skladu sa svojim perspektivnim
planom razvitka pristupe razvijanju takovih
organizacionih formi gospodarenja u
tim šumama, koje će najbržim i najnaprednijim
putem dovesti do slobodnog udruživanja
privatnih šumoposjednika. Takova
organizacija udruženih privatnih šumoposjednika
treba da bude privredna.


Međutim, gdje danas već postoje svi ili
većina uslova (raspoloživi stručno-tehnički
kadar, cjelovitost šumskih kompleksa,
osigurana financijska sredstva i dr.) za
stvaranje zadružnih organizacija priv. šumoposjednika,
preporučuje se iste odmah
osnivati, kako bi se radom istih stekla potrebna
iskustva za daljnje ostvarivanje
uzadruživanja.


Do ostvarenja prednjih postavki trebalo
bi u današnjim šumarijama, a prema
uslovima na području pojedinih NO
i važećim propisima, osigurati najnužniji
šum. tehnički kadar i financijska sredstva,
ukratko ojačati sadašnju šumarsku
službu radi osiguranja i jačanja privredne
politike u privatnim šumama.


3. Iz današnjeg fonda za unapređenje
šumarstva treba izdvojiti u poseban fond
za unapređenje privatnih šuma onaj dio
koji se ubire od takse za sječu u privatnim
šumama. Ovako obrazovani fond služio
bi za reprodukciju privatnih šuma.
4. U smislu zaključaka navedenim pod
1—3, potrebno je da nadležni drž. organi
donesu potrebne zakonske propise, koji će
regulirati obuhvaćenu a navedenu materiju.
m
Obrazloženje uz zaključke


Ad 1)
Propisi i uputstva za sastav perspektivnog
plana privrednog razvitka izdana
su od nadležnih državnih organa. Koristeći
te propise a u skladu sa općom privrednom
politikom područja N. odbora kao i
prijedlogom za utvrđivanje sposobnosti
tla za najrentabilniju proizvodnju — ustanoviti
koje zemljište, bez obzira na sadašnju
kulturu na njima, odgovara trajno
proizvodnji šume. Sa ovim poslom započeti
sa onim parcelama koje su iza sela
i izrazito ratarskog uzgoja, kako bi se osigurao
nesmetani razvoj poljoprivrede, a
istovremeno unaprijedilo uzgajanje šuma
na zato odgovarajućem zemljištu. Kod
ovog razgraničenja naročitu pažnju posvetiti
održavanju poljozaštitnih pojaseva kako
od već postojeće šumske kulture, bez
obzira da li odgovara sposobnosti tla, tako
isto odrediti i mjesto podizanja novih.


Istovremeno trebalo bi donijeti uputstva
na koji će se najsvrsishodniji način
obaviti inventarizacija razgraničenih šumskih
kultura kao i onih zemljišta, koja će
pripasti šumskoj kulturi. U tom uputstvu
treba da budu dane smjernice o načinu
gospodarenja u privatnim šumama koje
ostaju kao šum. kulture kao i za one površine,
koje su određene za buduće trajno
uzgajanje šuma. Naročito treba biti razrađeno:
unošenje vrsta drveća
brzog rasta i vrijednijih vrsta prevađanjem
(konverzijom) sadašnjih šuma u vrijednije,
podizanje novih šumskih
kultura od vrsta drveća vrijednih
i brzog rasta (topole, vrbe, bagrem, p.
kesten, borovac i t. d.), vrste i n a