DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 72 <-- 72 --> PDF |
IZ STRUČNOG UDRUŽENJA ŠUMSKO PRIVREDNIH ORGANIZACIJA HRVATSKE SAVJETOVANJE O PROBLEMATICI UPRAVLJANJA I GOSPODARENJA U PRIVATNIM SUMAMA ODRŽANO U XII. MJES. 1957. U VARAŽDINU Prisutni su bili predstavnici: Poljoprivredno šumarske komore NRH, Sekretarijata za šumarstvo NRH, Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, predstavnici NOK-a odnosno općinskih odbora: Varaždin, Krapina, Čakovec, Bjelovar, Križevci, Sisak, Zagreb, Donja Stubica, Lepoglava, Ivanec, Klanjec i Pregrada. Zadružnog saveza kotara: Variždin, Cakoveq, Krapina i Križevci te predstavnici šumarija: Varaždin, Ludbreg, Krapina, Pregrada, Čakovec, Draganić, Kostajnica i Farkašić. Komisija za zaključke formirala je slijedeće Zaključke: 1. Prema perspektivnom planu privrednog razvitka pojedinih NO-a u kome je zacrtana osnovna politika ekonomskog razvitka pojedinog područja, treba utvrditi koje će površine služiti za šumsku, a koje za poljoprivrednu proizvodnju. Na osnovi toga razgraničenja treba pristupiti inventarizaciji privatnih šuma i šum. zemljišta te odrediti način gospodarenja u privatnim šumama. 2. Potreba održavanja sadašnjeg šumskog fonda (drvne mase) i načelo potrajnosti šumske proizvodnje zahtjevaju o rganiziran o šumsko gospodarenje bez obzira na vrstu vlasništva. Sadanje stanje šum. privrede u privatnim šumama nužno zahtijeva da narodni odbori u skladu sa svojim perspektivnim planom razvitka pristupe razvijanju takovih organizacionih formi gospodarenja u tim šumama, koje će najbržim i najnaprednijim putem dovesti do slobodnog udruživanja privatnih šumoposjednika. Takova organizacija udruženih privatnih šumoposjednika treba da bude privredna. Međutim, gdje danas već postoje svi ili većina uslova (raspoloživi stručno-tehnički kadar, cjelovitost šumskih kompleksa, osigurana financijska sredstva i dr.) za stvaranje zadružnih organizacija priv. šumoposjednika, preporučuje se iste odmah osnivati, kako bi se radom istih stekla potrebna iskustva za daljnje ostvarivanje uzadruživanja. Do ostvarenja prednjih postavki trebalo bi u današnjim šumarijama, a prema uslovima na području pojedinih NO i važećim propisima, osigurati najnužniji šum. tehnički kadar i financijska sredstva, ukratko ojačati sadašnju šumarsku službu radi osiguranja i jačanja privredne politike u privatnim šumama. 3. Iz današnjeg fonda za unapređenje šumarstva treba izdvojiti u poseban fond za unapređenje privatnih šuma onaj dio koji se ubire od takse za sječu u privatnim šumama. Ovako obrazovani fond služio bi za reprodukciju privatnih šuma. 4. U smislu zaključaka navedenim pod 1—3, potrebno je da nadležni drž. organi donesu potrebne zakonske propise, koji će regulirati obuhvaćenu a navedenu materiju. m Obrazloženje uz zaključke Ad 1) Propisi i uputstva za sastav perspektivnog plana privrednog razvitka izdana su od nadležnih državnih organa. Koristeći te propise a u skladu sa općom privrednom politikom područja N. odbora kao i prijedlogom za utvrđivanje sposobnosti tla za najrentabilniju proizvodnju — ustanoviti koje zemljište, bez obzira na sadašnju kulturu na njima, odgovara trajno proizvodnji šume. Sa ovim poslom započeti sa onim parcelama koje su iza sela i izrazito ratarskog uzgoja, kako bi se osigurao nesmetani razvoj poljoprivrede, a istovremeno unaprijedilo uzgajanje šuma na zato odgovarajućem zemljištu. Kod ovog razgraničenja naročitu pažnju posvetiti održavanju poljozaštitnih pojaseva kako od već postojeće šumske kulture, bez obzira da li odgovara sposobnosti tla, tako isto odrediti i mjesto podizanja novih. Istovremeno trebalo bi donijeti uputstva na koji će se najsvrsishodniji način obaviti inventarizacija razgraničenih šumskih kultura kao i onih zemljišta, koja će pripasti šumskoj kulturi. U tom uputstvu treba da budu dane smjernice o načinu gospodarenja u privatnim šumama koje ostaju kao šum. kulture kao i za one površine, koje su određene za buduće trajno uzgajanje šuma. Naročito treba biti razrađeno: unošenje vrsta drveća brzog rasta i vrijednijih vrsta prevađanjem (konverzijom) sadašnjih šuma u vrijednije, podizanje novih šumskih kultura od vrsta drveća vrijednih i brzog rasta (topole, vrbe, bagrem, p. kesten, borovac i t. d.), vrste i n a |