DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Frajburga u dolini Rajne. Suma je sastavljena
od mešovitih sastojina jele, bukve
i smrče obnavljanih najčešće oplodnom
sečom. Vrlo povoijni klimatski uslovi —
velika količina atmosferskih taloga godišnje
(do 1.793 mm), velika količina padavina
u toku vegetacione periode (do 899
mm), visoka zasićenost vazduha vlagom
(do 90%) i srednja godišnja temperatura
od 5—10° C uz relativno tople zime i umereno
sveza leta, učinili su da su se ovde
obrazovale sastojine visoke produktivnosti
i dobrote.


U cilju daljeg povećavanja produktivnosti
ovih šuma za poslednjih 50 godina
činjeni su ozbiljni napori na uvođenju
zelene duglazije (Pseudotsuga Douglasii),
što je dalo izvanredno povoljne rezultate.


Po završenom zasedanju učinjena je
ekskurzija kroz šume Svarzwalda. Tom
prilikom učinjena je poseta jednodobnim
šumama šumske uprave u Salemu u području
Bodenskog Jezera, koje se obnavljaju
oplodnom sečom, kao i prebornim
šumama šumske uprave u Lindau.


Sume šumske uprave u Salemu sastoje
se od sastojina lišćarskih — 40% (32%
bukove, 7% hrastove, jasenove i javorove
i 1% mekih lišćara) i četinarskih — 60%
(43% smrčevih, 15% beloborovih i ariša i
2% jelovih). Intenzivno gazdovanje sa izvanredno
pažljivom i redovnom primenom
odgovarajućih mera negovanja u svim
stadijima razvoja sastojina učinilo je da
\ su se ovde uz ophodnju od 120 godina
obrazovale sastojine visokog boniteta. Na-


INTERKATEDAIRSKA KONFERENCIJA
O ZAŠTITI SUMA


U Zagrebu je dne 1. X. 1957. održana
interkatedarska konferencija zavoda katedara
za zaštitu šuma šumarskih odnosno
poljoprivredno-šumarskih fakulteta. Konferenciji"
su prisustvovali predstavnici
svih naših fakulteta. Bila su razmotrena
ova pitanja:


1. Nastavni planovi i programi
2. Organizacija nastave
3. Naučno-istraživački rad.
U diskusiji po navedenim pitanjima
konstatirano je:



da je nastava o zaštiti šuma gotovo na
svakom fakultetu drugačije organizirana.
Na fakultetima u Beogradu, Zagrebu
i Sarajevu predaju se odvojeno
šum. entomologija, šum. fitopatologija
ročito snažan utisak ostavljaju mešovite
sastojine bukva, smrča, beli bor grupimičnog
tipa, u kojima u dobu zrelosti srednja
visina stabala ovih vrsta iznosi — Bk 31,5
m, Sm 36,0 m i Br. 35,0 m. Naročito padaju
u oči stabla belog bora punodrvna,
sa malim padom prečnika, prava, do velike
visine čista od grana.


Na severoistoku od Bodenskog Jezera,
u području Bregenca, na površini od 1.800
ha nalaze se privatne šume koje potpadaju
pod nadzor šumske uprave u Lindau.
U njima se gazduje primenom probirnih
seča različitih intenziteta. Sume su sastavljene
isključivo od mešovitih sastojina
jela i smrča. Među njima nalaze se i ogledne
sastojine Katedre gajenja šuma Šumarskog
fakulteta u Munchenu. Sastojine
se nalaze na visinama od 600 do 1.000 m
nad morem u području gde godišnje pada
1.600 do 2.000 mm atmosferskih taloga,
sa srednjom godišnjom temperaturom od
6° C ali sa relativno hladnim letima (samo
120 do 125 dana sa temperaturom preko
10° C). Oštra zima sa puno vlažnog snega
ušlo vila je primenu probirnih seča pri iskorišćavanju
i podmlađivanju ovih sastojina.
Privatno vlasništvo i posebni ekonomski
uslovi učinili su da se ovde često primenjuju
intenzivne probirne seče. Ogledne
sastojine, koje su učesnici ekskurzije posetili,
upravo su imale za cilj da prikažu
rezultate različitih zahvata na uspeh obnavljanja,
produktivnost i vrednost sastojina.


T.
Bunuševac
i zaštita šuma. Međutim prema budućem
statutu predviđeno je da se u Sarajevu
sve tri ove discipline fuzioniraju
u jednu — zaštitu šuma. U Skopju,
naprotiv, ne postoji predmet zaštita
šuma nego samo fitopatologija i entomologija.
U Ljubljani su entomologija
i zaštita šuma spojene u jedan
predmet, a zasebno se predaje fitopatologija;



da je navedeno stanje nepovoljno, što
se naročito odražava prigodom prelaska
studenata s jednog fakulteta na
drugi;

da je broj sati, koji je određen za predavanje
navedenih disciplina premalen,
što ima za posljedicu sasvim nedovoljnu
spremu mladih inženjera-šumara u
zaštiti šuma;