DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Frajburga u dolini Rajne. Suma je sastavljena od mešovitih sastojina jele, bukve i smrče obnavljanih najčešće oplodnom sečom. Vrlo povoijni klimatski uslovi — velika količina atmosferskih taloga godišnje (do 1.793 mm), velika količina padavina u toku vegetacione periode (do 899 mm), visoka zasićenost vazduha vlagom (do 90%) i srednja godišnja temperatura od 5—10° C uz relativno tople zime i umereno sveza leta, učinili su da su se ovde obrazovale sastojine visoke produktivnosti i dobrote. U cilju daljeg povećavanja produktivnosti ovih šuma za poslednjih 50 godina činjeni su ozbiljni napori na uvođenju zelene duglazije (Pseudotsuga Douglasii), što je dalo izvanredno povoljne rezultate. Po završenom zasedanju učinjena je ekskurzija kroz šume Svarzwalda. Tom prilikom učinjena je poseta jednodobnim šumama šumske uprave u Salemu u području Bodenskog Jezera, koje se obnavljaju oplodnom sečom, kao i prebornim šumama šumske uprave u Lindau. Sume šumske uprave u Salemu sastoje se od sastojina lišćarskih — 40% (32% bukove, 7% hrastove, jasenove i javorove i 1% mekih lišćara) i četinarskih — 60% (43% smrčevih, 15% beloborovih i ariša i 2% jelovih). Intenzivno gazdovanje sa izvanredno pažljivom i redovnom primenom odgovarajućih mera negovanja u svim stadijima razvoja sastojina učinilo je da \ su se ovde uz ophodnju od 120 godina obrazovale sastojine visokog boniteta. Na- INTERKATEDAIRSKA KONFERENCIJA O ZAŠTITI SUMA U Zagrebu je dne 1. X. 1957. održana interkatedarska konferencija zavoda katedara za zaštitu šuma šumarskih odnosno poljoprivredno-šumarskih fakulteta. Konferenciji" su prisustvovali predstavnici svih naših fakulteta. Bila su razmotrena ova pitanja: 1. Nastavni planovi i programi 2. Organizacija nastave 3. Naučno-istraživački rad. U diskusiji po navedenim pitanjima konstatirano je: — da je nastava o zaštiti šuma gotovo na svakom fakultetu drugačije organizirana. Na fakultetima u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu predaju se odvojeno šum. entomologija, šum. fitopatologija ročito snažan utisak ostavljaju mešovite sastojine bukva, smrča, beli bor grupimičnog tipa, u kojima u dobu zrelosti srednja visina stabala ovih vrsta iznosi — Bk 31,5 m, Sm 36,0 m i Br. 35,0 m. Naročito padaju u oči stabla belog bora punodrvna, sa malim padom prečnika, prava, do velike visine čista od grana. Na severoistoku od Bodenskog Jezera, u području Bregenca, na površini od 1.800 ha nalaze se privatne šume koje potpadaju pod nadzor šumske uprave u Lindau. U njima se gazduje primenom probirnih seča različitih intenziteta. Sume su sastavljene isključivo od mešovitih sastojina jela i smrča. Među njima nalaze se i ogledne sastojine Katedre gajenja šuma Šumarskog fakulteta u Munchenu. Sastojine se nalaze na visinama od 600 do 1.000 m nad morem u području gde godišnje pada 1.600 do 2.000 mm atmosferskih taloga, sa srednjom godišnjom temperaturom od 6° C ali sa relativno hladnim letima (samo 120 do 125 dana sa temperaturom preko 10° C). Oštra zima sa puno vlažnog snega ušlo vila je primenu probirnih seča pri iskorišćavanju i podmlađivanju ovih sastojina. Privatno vlasništvo i posebni ekonomski uslovi učinili su da se ovde često primenjuju intenzivne probirne seče. Ogledne sastojine, koje su učesnici ekskurzije posetili, upravo su imale za cilj da prikažu rezultate različitih zahvata na uspeh obnavljanja, produktivnost i vrednost sastojina. T. Bunuševac i zaštita šuma. Međutim prema budućem statutu predviđeno je da se u Sarajevu sve tri ove discipline fuzioniraju u jednu — zaštitu šuma. U Skopju, naprotiv, ne postoji predmet zaštita šuma nego samo fitopatologija i entomologija. U Ljubljani su entomologija i zaštita šuma spojene u jedan predmet, a zasebno se predaje fitopatologija; — da je navedeno stanje nepovoljno, što se naročito odražava prigodom prelaska studenata s jednog fakulteta na drugi; — da je broj sati, koji je određen za predavanje navedenih disciplina premalen, što ima za posljedicu sasvim nedovoljnu spremu mladih inženjera-šumara u zaštiti šuma; |