DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Rekonstrukcijom i modernizacijom dotrajalih pogona povećat će se postotak iskorišćavanja sirovina kao i produktivnost rada. Podizanjem novih postrojenja mehaničke i kemijske prerade drveta postići će se bolje tehničko iskorišćenje drvnih masa, ublažit će se deficitarnost na jelovoj rezanoj gradi izgradnjom postrojenja, čiji će proizvodi zamijenjivati tu građu (umjetne ploče, kartonska ambalaža). Prema tome je moderniziranje postojećih pogona i podizanje postrojenja za novu proizvodnju ne samo mjera povećanja proizvodnje i produktivnosti rada, nego je i jedna od aktivnih mjera za očuvanje i racionalno iskorišćenje šumskog fonda. Nepotpun bi bio ovaj prikaz ako se ne bi osvrnuli na pitanje radne snage i naučno istraživačke službe. Usavršavanjem tehnoloških procesa postojeće proizvodnje kao i uvađanjem novih procesa proizvodnje zacrtanih u perspektivnom razvoju šumske privrede u cjelini postavlja se u pojačanom obliku zadatak: bolje i brže obrazovanje i stručno usavršavanje i-adnika i službenika kao i jača orijentacija naučno istraživačke službe na proučavanje novih oblika rada i suvremenih procesa proizvodnje sve u cilju, da se poveća proizvodnja i proizvodnost rada, a time pridonese realizaciji ekonomsko-političkih ciljeva postavljenih društvenim planom privrednog razvoja Jugoslavije od 1957. do 1961. godine. OCJENA STANJA SASTOJINE I JAČINE UZGOJNOG ZAHVATA UZ POMOĆ FREKVENCIJSKE KRIVULJE* Ing. Vladimir Hren, Zagreb Prema podacima službe uređivanja šuma, od ukupne površine šuma u jednodobnim visokim šumama NRH A60/» otpada na dobni razred od 1—10 godina. Samo na području između Save i Drave te Une i Kupe ima oko 230.000 ha mladih sastojina između 1 i 30 godina. Velik dio površina tih mladika loše je osnovan ubrzanim oplodnim sječama. Najčešće su to mladici graba, a djelomice nalaze se bukva i hrast u nešto povoljnijem omjeru. Uslijed raznih objektivnih i subjektivnih poteškoća velik dio tih mladika prepušten je prirodnom razvoju. Uzgojni radovi u njima ili se ne vrše ili se obavljaju prekasno. S druge strane površine mladih sastojina stalno se povećavaju. Ne provađa li se njega, ima vrlo malo izgleda, da se iz takvih mladika stvore dobre sastojine. Potrebno je dakle, da mlađi stručnjaci i sami stiču iskustva i upotpunjuju svoje znanje u uzgojnim radovima. Zato ćemo u ovom članku iznijeti upotrebu frekvencijske krivulje, kao jedno od sredstava, za vlastito izdizanje, koje može pomoći u ocjenjivanju stanja i razvitka sastojine i ocjeni uzgojnog zahvata. Upotreba frekvencijske krivulje temeljnica u odraslim sastojinama U sastojinama, gdje se može mjeriti prsni promjer, a to su u većini slučajeva sastojine starije od 20 godina, za ocjenu stanja sastojine upo * Iz Instituta za Šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb 5 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 8 <-- 8 --> PDF |
trebljena je frekvencijska krivulja temeljnica. Frekvencija temeljnica upotrebljena je umjesto frekvencije broja stabala zbog toga što ilustrativnije prikazuje stanje sastojine i jačinu uzgojnog zahvata. Na si. la prikazana je frekvencija broja stabala, a na si. lb frekvencija temeljnica u jednodobnoj sastojim hrasta, bukve i graba na pokusnoj plohi Gubaljevica, šumarije Grubišno polje. Na si. 1 starost sastojine 30 godina; obrast 1,0; bonitet I; omjer smjese; bukva 0,4; grab 0,4; hrast 0,1; razno 0,1; srednja visina 10,9 m; srednji prsni promjer 6,3 cm; temeljnica po hektaru 27,21 m2; broj stabala po hektaru 8670. Podjela temeljnica i broja stabala po debljinskim stepenima od lem iznosi: d 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 cm Dm 2 12 17 17 13 25 28 26 23 17 18 9 21 7 7 4 5 11 3 4 đcm* dm 1 1 4 7 6 11 15 15 12 8 6 2 6 3 2 dem2 N 75 211 154 96 52 71 59 43 31 19 17 7 14 4 4 2 2 4 11 n 7 15 36 38 25 29 32 25 16 9 6 2 4 ^ 1 1 d = debljinski stepen u cm; Dm = temeljnica svih stabala u dem2; dm = temeljnica dobrih stabala u dem2; N = broj svih stabala; n =» broj dobrih stabala. Upotrebom frekvencije temeljnica (si. lb) želilo se ukloniti utjecaj stabala tanjeg prsnog promjera (si. la), koji mogu dati određeno obilježje izgledu sastojine, ali u pravilu svojom malom drvnom masom i svojim položajem u biološkim slojevima, nisu od većeg uzgojnog značaja. Grafički najpovoljnije rješenje bilo bi, kada bi se stanje sastojine moglo ocjenjivati prema drvnoj masi, ali kako je to veličina, koju je mnogo teže praktički ustanoviti, upotrebljena je temeljnica, koju je lakše ustanoviti, a temeljnice pojedinih stabala među sobom se približno slično odnose, kao i drvne mase istih stabala. Upotreba temeljnica uvriježila se u praksi šumarstva i inače kod određivanja omjera smjese, obrasta i slično, pa će prema tome i kod ocjenjivanja stanja sastojine dati vjerniju sliku strukture i jačine uzgojnog zahvata nego broj stabala. Frekvencijska krivulja temeljnica svih stabala nazivat će se u daljnjem izlaganju zbirna krivulja Frekvencijska krivulja dobrih stabala u daljnjem izlaganju nazivat će se krivulja dobrih stabala. Ocjena kvalitete stabala vršena je okularno prema vršnom pupu, krošnji i debalcu po ustaljenim uzgojnim principima. Iz odnosa zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala prije sječe vidimo (si. lb), da se maksimum krivulje dobrih stabala nalazi lijevo od maksimuma zbirne krivulje u osi x i oko polovice maksimuma te krivulje u osi y. To znači, da je odnos u temeljnicama nepovoljan za dobra stabla, kojih ima svega jedna trećina svih temeljnica. Dobra stabla kumulirala su se u srednjim debljinskim stepenima. U jačim debljinskim stepenima prevladavaju loše i srednje oblikovana stabla. Što je veći razmak između zbirne krivulje i krivulje dobrih |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 9 <-- 9 --> PDF |
stabala, to više ima loših stabala, koja svojim krošnjama i korijenjem konkuriraju dobrim stablima, te ih mogu i znatno ugroziti, ako prevladaju. Opasnija loša stabla nalaze se na grafikonu prikazana desno od maksimuma krivulje dobrih stabala, jer su to stabla debljih stepena, preraslog i vladajućeg sloja, jače razvijene krošnje i korjenovog sistema, / , Z&irtta Artrufo prije »fftr 2 Krtrutja c/o&rtA sfa&ak 3 — Lötrna krtntfym naAon jj´ete Si. f. ?okmita ploha ćiUal/e&ea š&trtta krivulja i /xrt´vuf?´si */o&rih jfaća/a /trt/r i tfaAort s/ra* a) TrfAyp?u(/ct ftroja ataiatm 6J FrfAvgit´t´/a tevt?{/´-.:\-z Z5tma Anvu/ja PrtJ? JJf<* i ftrtvulju duLriu s/a&a/a i_. _Zbtma krivulja itaioti sječe 15 pršut /rr^m:?´´ SI, 2. Petama plo/itt Vottn QCĆJ. 2$ ZSirtia Artru/f* t Arirttl/* c/očrt/i j/ača/a finje ( «*w< -*/<*-´´ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 10 <-- 10 --> PDF |
koja ne samo konkuriraju dobrim stablima nego ih i potiskuju i guše. Taj dio sastojine, koji ugrožava dobra stabla, označen je na sljci 1 kosim usporednim crtama. Zelja je uzgajivača, da uklanjanjem loših stabala što više približi zbirnu krivulju krivulji dobrih stabala, bez štete za zdravstveno stanje sastojine i svojstva tla. Prvenstveno se želi postići približavanje zbirne krivulje krivulji dobrih stabala (na grafikonu desno od maksimuma dobrih stabala). Na slici 1 rezultat zahvata prikazan je krivuljom 3. Uspravnim paralelnim crtama prikazano je smanjenje dijela temeljnice loših stabala, koja ugrožavaju dobra stabla. Zahvatom smanjio se razmak između obje krivulje, a to znači, da se popravio strukturni odnos u korist dobrih stabala. Na slici 2 krivuljom je prikazan rezultat uzgojnog zahvata na pokusnoj plohi Voćin odjel 25. šumarije Čazma. Starost sastojine 20 godina; obrast 1,0; omjer smjese: bukva 0,3, grab 0,6, hrast 0,1; bonitet I; srednja visina sastojine 7 metara; srednji prsni promjer sastojine 3,2 cm; temeljnica po hektaru 24,84 m2; broj stabala po hektaru 25.000. Razmak između zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala znatan je, ali povoljniji od razmaka u slici 1. Maksimum krivulje dobrih stabala nalazi se desno od maksimuma zbirne krivulje. Iako maksimum krivulje dobrih stabala ne dopire do sredine maksimuma zbirne krivulje, ipak nisu dobra stabla toliko ugrožena kao na pokusnoj plohi u Gubaljevici, jer se većina lošijih stabala nalazi u debljinskim stepenima nižim od debljinskih stepena dobrih stabala. Krošnje loših stabala nižih debljinskih ste r´Ui kum. l —. , f(rirut/ct a´oćtrtft sfalr&fct 3.— Z&tmct Jcrtru/j* rtcikan sjec\ ćm /jrsttt fir SI- 3- Pokusna /jfoha ZailacA-t tum ?Ö!r?>.a brtvu//? t trrzvulja mo&rifi si#&mća /»rt/f i nxjtott s/eck |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 11 <-- 11 --> PDF |
pena, nalaze se pod krošnjama dobrih stabala ili ulaze u njih, ali ih ne ugrožavaju. Manji broj loših stabala viših stepena ugrožava dobra stabla, što je na slici 2 prikazano kosim paralelnim crtama. Krivuljom 3 prikazan je jači uzgojni zahvat u sloj krošanja loših stabala viših debljinskih stepena, koja ugrožavaju razvoj dobrih stabala. Jaki sječni zahvat približio je obje frekvencijske krivulje desno od maksimuma krivulje dobrih stabala. Odumiranjem dijela potisnutih stabala lijevo od maksimuma krivulje dobrih stabala i izbornom proredom u višim debljinskim stepenima ove dvije krivulje će se još više približiti. Na slici 3 prikazan je umjereniji zahvat na pokusnoj plohi Žabljački lug odjel 3, šumarije Bjelovar. Starost sastojine 25 godina; obrast 1,0; bonitet I; omjer smjese: hrast 0,4, grab 0,5, brijest 0,1; srednja visina sastojine 12 metara; srednji prsni promjer sastojine 5 cm; temeljnica po hektaru 24,56 m2; broj stabala po hektaru 13800. Krimpt ctob´tft liaSaiar Zbirna P.rtnti/a TTćrćvn sjp/e visite* Jloebeiia St.´+. FdJtüiW» plv&a Jćizrr.ci. cd 9 Zbirne ´ kriruifg i krirv§0 e´ffrit jterSetU pri/r t nt/emn jj´ccf Strukturno stanje sastojine dosta je loše. Maksimum krivulje dobrih stabala nalazi se desno od maksimuma zbirne krivulje, što donekle ublažuje opći utisak, ali je razmak prevelik između obje krivulje. To znači, da prevladavaju lošija stabla i da u gornjim slojevima krošanja ima mnogo krošanja loših stabala, koje ugrožavaju dobra stabla. Na si. 3 prikazan je dio stabala, koja ugrožavaju dobra stabla kosim paralelnim crtama. Krivulja 3 na si. 3 prikazuje umjereniji zahvat. Za sječu su označena stabla, koja najviše ometaju razvoj sastojine kao cjeline. Zadaća će budućih uzgojnih radova biti, da približi obje krivulje što je moguće više, a bez štete za tlo i sastojinu kao biološku cjelinu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Upotreba frekvencijske krivulje u mladićima U mladićima, u kojima se ne mogu mjeriti prsni promjeri, struktura sastojine i ocjena uzgojnog zahvata određuje se iz frekvencije broja stabala razvrstanih po visinama. Na si. 4 prikazana je frekvencija broja stabala u odnosu na visinu u šumskom predjelu Jazmak, šumarije 2abno. Starost sastojine 5 godina; omjer smjese hrast 1,0, grab, iva, bukva, brekinja i kruška pojedinačno; broj biljaka po hektaru 57.550. Razdioba stabala po visinama je slijedeća: v 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 N 34 92 120 95 80 83 72 60 66 54 51 61 36 49 48 61 41 35 22 28 12 13 n 27 64 61 44 36 30 23 20 24 14 11 12 15 10 7 10 1 2 1 1 v 115 120 125 130 N i) 1 1 n v = visine stabala u cm; N = broj svih stabala; n = broj dobrih stabala Iz grafikona na si. 4 vidi se, da se sva (t. j . loša i dobra) stabla kumuliraju u nižim visinama od 10—30 cm. Maksimum krivulje dobrih stabala nalazi se u polovici maksimuma zbirne krivulje. Razmak među krivuljama 1 i 2 ukazuje, da veliki broj loših i srednjih stabalaca ometaju pravilan razvoj dobrih stabalaca. Zadaća uzgajivača bila je, da ukloni dio stabala, koja imaju velike krošnje, (na slici desno od maksimuma dobrih stabala). Taj dio, koji ugrožava dobra stabalca, prikazan je na grafikonu si. 4 kosim paralelnim crtama. Jačina zahvata prikazana je krivuljom 3, a dio posječenog broja stabala okomitim usporednim crtama. Zbirna krtruljct /rri/t ijfc´f Krivulju do&rji j/aćefa 3 Ziirna Antu/r* tza s/ne /)>* f frirna Anrutja naAeir yff« f&?j \ifia sU&a/a 5L5- Pokusna /itttha Kramaru* oay jL Zit´rn« Artrulju t Ariritlj* doiri/t sUCzfe prrjr i rteAon i/´rii |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Na. si. 5 prikazana je frekvencija broja svih stabala i broja dobrih stabala prije i nakon sječe u šumskom predjelu Kramarica odjel 36, šumarije Đurđevac. Starost sastojine 7 godina, omjer smjese: bukva 0,8, grab 0,2; broj biljaka po hektaru 74.600. Dobro oblikovana stabla, kojih se maksimum kumulira oko visine 65 cm, ugrožen je od velikog broja loših i srednjih stabala, što se vidi na si. 5 iz velikog razmaka između krivulje 1 i 2. Kosim paralelnim crtama označen je dio gornjeg sloja krošanja, koji zauzimaju loša stabla. Krivulja Irijjtal*!* Ziirn« Ariruija /Vft/t ijećf N ffrintlj´e itoirift st*&*fa Zbirna kritulj* pasttje sjec* sina st*h*l* 5/ i PoMtuta plo/i» ćerj/ncr 9+ Zbirne krtrutja I trintt/e ctetrlk strni*/* pnjr , /101/iye sjfc´r 3 prikazuje rezultat prvog blažeg uzgojnog zahvata u 1954. godini, kojim se pokušalo osloboditi dio dobrih stabala. Krivulja 4 prikazuje rezultat zahvata u istoj sastojini u proljeće 1957. godine, kada se energičnije zahvatilo u gornji sloj, da bi se oslobodila dobra stabla, što se vidi iz približavanja krivulja 2 i 4. Na si. 6 prikazan je zahvat u šumskom predjelu Garjevica odjel 94, šumarije Garešnica. Starost sastojine 10 godine; omjer smjese: bukva 0,7, meke listače 0,3, grab i hrast pojedinačno; broj stabala po hektaru 11.550. Strukturno sastojina je loša. Dobrih stabala ima svega 33°´», a i ta stabla kumulirana su u nižim slojevima od 100—150 cm visine. To pokazuje, da je uzgojni zahvat zakasnio. Loša i srednja stabla visine iznad 150 cm, koja potječu iz predrasta, uništila su veliki broj dobrih stabala i ugrožavaju razvitak i preostalim dobrim stablima. Zadaća uzgojnog za li |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 14 <-- 14 --> PDF |
hvata je postepeno uklanjanje viših pa i nižih loših stabala. Treba nastojati, da se obe krivulje što više približe, a da se tlo i sastojina ne izlože lošem utjecaju posljedica prejakog zahvata. Ovakav tip sastojina iziskuje posebnu pažnju i njegu, te postepeni i umjereni zahvat. Na navedenoj plohi uzgojno se radi svake 1—2 godine. Njega će se ponavljati, sve dok se dobra stabla ne probiju u gornji sloj i ne budu oslobođena od opasnosti preraslih i vladajućih loših stabala. Na grafikonu će se to očitovati približavanjem zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala. ff´teZ/ntcar 7štne!jittra ctfrt/r em* t/r 3TOJ s/af*a/ A/ ft Cprtftirrrtft visina) C/tromjpr tit vistrtet) 7e7t!fffri/ć4rcm´ t/r tV CitiO´i´Cmjfr r/i nxtnarj Zbtmet fiTiYufja «r Krivulja do´irrA liaialorl St, 7 Ćdrtosi freAreneijike zSirtsf Jirt´ruf/´* i/i krivu//» c/ižrt/i staS&/m 1 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Zaključak Na si. 7 prikazane su tri osnovne mogućnosti odnosa frekvencijske krivulje svih stabala. Na si. 7a prikazano je dobro stanje sastojine. Odnos između dobrih i loših stabala povoljan je za dobra stabla. To se očituje iz malog razmaka zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala. Sto je maksimum krivulje dobrih stabala više u desno i više iznad polovice zbirnog maksimuma, to je stanje u sastojim bolje, a potreba uzgojnog zahvata manja. Na si. 7b prikazano je osrednje stanje sastojine. Dobra i loša stabla nalaze se u približnoj ravnoteži. Srednje stanje sastojine karakterisano je poklapanjem maksimuma krivulje dobrih stabala i maksimuma zbirne krivulje u osi x. Odstupanje u osi y ne smije biti veće od polovice maksimuma zbirne krivulje. Zahvat u takovim sastojinama većinom je potreban to manje, što je maksimum dobrih stabala viši od polovice maksimuma zbirne krivulje u osi y. Na slici 7c prikazano je vrlo loše stanje sastojine. Dobra stabla nalaze se u vrlo nepovoljnom odnosu prema lošim stablima. To se očituje iz odstupanja maksimuma krivulje, dobrih stabala u lijevo i niže od polovice maksimuma zbirne krivulje. Sto je maksimum krivulje dobrih stabala više u lijevo od maksimuma zbirne krivulje i što je niži od polovice maksimuma zbirne krivulje, to je stanje u sastojini kritičnije i zahtijeva hitniji i pažljiviji uzgojni rad. Na temelju krivulja može se ocijeniti jačina uzgojnog zahvata i odrediti biološki slojevi, koje treba prorijediti. Kod određivanja jačine uzgojnog zahvata pažnju treba obratiti na dio grafikona desno od maksimuma krivulje dobrih stabala. U tom dijelu grafikona prikazan je broj loših i srednje oblikovanih stabala preraslog i vladajućeg sloja, koja potiskuju dobra stabla i ometaju im razvoj u krošnjama i u tlu. Taj dio loših stabala, koja ugrožavaju dobra stabla, prikazan je u slikama kosim paralelnim crtama. Loše i srednje oblikovana stabla potisnuta i suvladajućeg sloja (prikazana na grafikonima lijevo od maksimuma krivulje dobrih stabala) nisu neposredno opasna za dobra stabla vladajućeg sloja, jer se nalaze pod krošnjama dobrih stabala ili tek ulaze svojim krošnjama u krošnje dobro oblikovanih stabala. Tim stablima kod uzgojnog zahvata nije potrebno posvećivati naročitu pažnju. Sječom se može zahvatiti i u sloj krošanja potisnutog i suvladajućeg sloja, ako se u, sastojini nalazi velik broj tanjih stabala, da bi se smanjila borba u sloju korijenja te popravila mikroklima tla i poboljšali uslovi za rad mikroorganizama u sloju humusa. Upotreba frekvencijske krivulje je jednostavna te može pomoći pri ocjeni stanja sastojine i olakšati stvaranje odluke o jačini uzgojnog zahvata. Prije svake uzgojne sječe preporuča se osnivati plohe površine 100 ili 1000 m2, na kojima bi se uzimali podaci, proučavalo stanje sastojine i stvarale odluke o jačini uzgojnog zahvata. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 16 <-- 16 --> PDF |
LITERATURA Dragišić P.: Radovi na njezi mladika. — Obavijesti br. 6/55. Dragišić P.: Uzgojni radovi prema Schädelinu. — Obavjesti br. 1 i 2/55. Dragišić P.: Problem razvitka i njege mladika sastojina bukve i hrasta kitnjaka u NRH. — S. L. 12/1955. Klepac D.: Upotreba frekvencijske krivulje broja stabala pri »Opisu sastojina« — Š. L. 1956 g. Klepac D.: Frekvencija vremena prijelaza. — Š. L. 1955 g. Smilaj I.: Uređivanje šuma u NRH. — Š. L. Zagreb 1955 g. APPRAISAL OF STAND CONDITION AND INTENSITY OF SILVICULTURAL TREATMENTS Summary The author explains a new graphic method for appraising the actual stand condition as well as determining the tending operations in future to be applied in plantations and young stands. For this purpose was used the frequency of basal areas in stands in which it was possible to measure the d. b. h., or the frequency of stems in plantations where it was not possible to measure the d. b. h. The frequencies of all basal areas (stems) were plotted along the Y-axis, and the curve obtained was called »collecting curve«. Further, there were plotted along the Y-axis also the frequencies of basal areas of those trees which by the shape of their crowns and boles were graded as being good. This curve was called the »curre of good trees«. From the relationship between the collecting curve and the curve of good trees there was appraised the condition of the stand and the intensity of silvicultural treatment. If the relationship of the curves was as shown in Fig. 7a, the condition of the stand was estimated as good, the relationship of the curves as represented in Fig. 7 c as poor. The portion of the stand appraised as dangerous for the trees was marked in the graphs with slanting parallel lines, the intensity of thinning regime with vertical parallel lines. The aim of the article is to contribute to more objective methods in the appraisal of stand condition and intensity of silvicultural treatments in plantations and young stand. VELIČINA SLUČAJNE GRIJESK E KOD ODREĐIVANJA VOLUMNOG PRIRASTA SASTOJINE POMOĆU IZVRTAKA UZ UPOTREBU TARIFA Zavod za dendrometriju — Poljoprivredno-šumarskog fakulteta — Zagreb Dr. ing. Borivoj Emrović Volumni prirast jednog stabla u sastojini — može se izračunati pomoću debljinskog prirasta i nagiba tarifne linije (Meyer [1], Lötsch [2], [3]) dV Zx = Zi r~ = zT. f´ (x) (i) (1 X d V {T, = volumni prirast, x.x = debljinski prirast, = f´(x) = derivacija |