DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Rekonstrukcijom i modernizacijom dotrajalih pogona povećat će se postotak iskorišćavanja sirovina kao i produktivnost rada. Podizanjem novih postrojenja mehaničke i kemijske prerade drveta postići će se bolje tehničko iskorišćenje drvnih masa, ublažit će se deficitarnost na jelovoj rezanoj gradi izgradnjom postrojenja, čiji će proizvodi zamijenjivati tu građu (umjetne ploče, kartonska ambalaža). Prema tome je moderniziranje postojećih pogona i podizanje postrojenja za novu proizvodnju ne samo mjera povećanja proizvodnje i produktivnosti rada, nego je i jedna od aktivnih mjera za očuvanje i racionalno iskorišćenje šumskog fonda. Nepotpun bi bio ovaj prikaz ako se ne bi osvrnuli na pitanje radne snage i naučno istraživačke službe. Usavršavanjem tehnoloških procesa postojeće proizvodnje kao i uvađanjem novih procesa proizvodnje zacrtanih u perspektivnom razvoju šumske privrede u cjelini postavlja se u pojačanom obliku zadatak: bolje i brže obrazovanje i stručno usavršavanje i-adnika i službenika kao i jača orijentacija naučno istraživačke službe na proučavanje novih oblika rada i suvremenih procesa proizvodnje sve u cilju, da se poveća proizvodnja i proizvodnost rada, a time pridonese realizaciji ekonomsko-političkih ciljeva postavljenih društvenim planom privrednog razvoja Jugoslavije od 1957. do 1961. godine. OCJENA STANJA SASTOJINE I JAČINE UZGOJNOG ZAHVATA UZ POMOĆ FREKVENCIJSKE KRIVULJE* Ing. Vladimir Hren, Zagreb Prema podacima službe uređivanja šuma, od ukupne površine šuma u jednodobnim visokim šumama NRH A60/» otpada na dobni razred od 1—10 godina. Samo na području između Save i Drave te Une i Kupe ima oko 230.000 ha mladih sastojina između 1 i 30 godina. Velik dio površina tih mladika loše je osnovan ubrzanim oplodnim sječama. Najčešće su to mladici graba, a djelomice nalaze se bukva i hrast u nešto povoljnijem omjeru. Uslijed raznih objektivnih i subjektivnih poteškoća velik dio tih mladika prepušten je prirodnom razvoju. Uzgojni radovi u njima ili se ne vrše ili se obavljaju prekasno. S druge strane površine mladih sastojina stalno se povećavaju. Ne provađa li se njega, ima vrlo malo izgleda, da se iz takvih mladika stvore dobre sastojine. Potrebno je dakle, da mlađi stručnjaci i sami stiču iskustva i upotpunjuju svoje znanje u uzgojnim radovima. Zato ćemo u ovom članku iznijeti upotrebu frekvencijske krivulje, kao jedno od sredstava, za vlastito izdizanje, koje može pomoći u ocjenjivanju stanja i razvitka sastojine i ocjeni uzgojnog zahvata. Upotreba frekvencijske krivulje temeljnica u odraslim sastojinama U sastojinama, gdje se može mjeriti prsni promjer, a to su u većini slučajeva sastojine starije od 20 godina, za ocjenu stanja sastojine upo * Iz Instituta za Šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb 5 |