DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Sve škole za šumske radnike odlično su opremljene učilima, slikama, zbirkama alata, radionicama i vežbaonicama a raspolažu obično i sopstvenim školskim šumama. U Austriji su sve ove škole smeštene zajedno sa šumarskim školama tako da koriste zajedničke zbirke, učila, kabinete, prostorije pa i nastavnike, što je vrlo ekonomično. Pored škola za šumske radnike postoje još i škole za seljake šumoposednike odnosno posebni kursevi za obučavanje seljaka. U Bavarskoj je nadaleko čuvena škola za seljake šumo-privrednike (Waldbauernschule) u Hohenkammernu. Škola je osnovana još 1936 godine a obnovljena 1. X. 1947 godine. Oblik nastave jeste 1/3 u učionici, 1/i u radionici, Va u šumi. Osnovni metod je ociglednost, prisnost i jednostavnost u izlaganju. Program obuhvata osnovna znanja iz gajenja i iskorišćavanja šuma, zatim naučne organizacije rada u šumarstvu (alati, postupci, metodi itd.), prodaja i unovčenje drveta, za što vlada najveći interes, i najzad zakonskih propisa o šumama. Dosada je u toj školi bilo 7 redovnih kurseva sa 247 posetilaca. Međutim, pored ovih redovnih ima i ceo niz drugih specijalnih kurseva. U Austriji se obučavanje seljaka u šumarstvu vrši u zatvorenim i otvorenim kursevima. Otvoreni kursevi su za seoske mladiće koji moraju da ostanu kod kuće. Ovi se kursevi drže tamo gde se mogu okupiti najmanje 20 takvih mladića i održavaju se preko zime jedanputa nedeljno. Zatvoreeni kursevi održavaju se odjednom, obično u scdištu neke šumarske škole ili škole za šumske radnike i traju 60 radnih časova uzastopce. U pogledu programa kursevi se dele na cpšte i specijalne. U specijalne kurseve idu sledeće teme: oplemenjivanje ritskih šuma; podizanje i održavanje šumskih rasadnika; priprema i održavanje savremenog šumskog alata; prorede i oštećenja od divljači i preborno gazdovanje; sakupljanje semena; premer drveta. Postoje i posebni kursevi za opštinske lugare koji se regrutuju od seljaka. Pored toga postoji i niz oblika rada sa zemljoradničkom omladinom. Od mnogih drugih oblika rada na školovanju i prosvećivanju seljaka treba napomenuti posebne stručne šumarske časopise za seljake. Tako, na primer, u Holzkirchenu (Bavarska) izdaje takav časopis zadruga šumskih seljaka sreza a u Štajerskoj Poljoprivredna komora. Pored ovih časopisa izdaje se i niz popularnih knjiga i brošura o šumarstvu pa čak i u obliku romana (za odrasle) i bukvara (za decu). Problemi drvnog tržišta U Nemačkoj je drvno tržište celih 17 godina (do kraja rata) bilo centralizirano i dirigovano a time i organizovano. Posle rata dolazi do postepenog oslobađanja tržišta te je ono danas potpuno slobodno. Slobodno tržište sastoji se u tome što svaki šumosopstvenik može da pcseče koliko i šta hoće samo ne srne da dođe u sukob sa propisima o pustošenje i zaštitnim šumama. Svako izrađuje Sortimente kakve želi. — S druge strane na tržište utiče i specifično stanje u drvnoj industriji. Ranije dirigovano tržište sa distribucijom i cenama (dirigovanim) za piljenu robu i oblovinu omogućavalo je da se održi svaki pogon tako da se nisu mogli isključiti zastareli i neracionalni što je inače normalan proces. A kako je bila dozvoljena modernizacija postojećih pogona to su se, pri istom broju pogona, povećavali kapaciteti tako da su oni danas dva do tri puta veći od mogućnosti seča. Zato u Nemačkoj drvno-industriski pogoni rade sa vrlo smanjenim kapacitetima te su neekonomični. Mora se uvoziti 35°/» potrebne drvne sirovine za industriju prerade drveta. Ovaj uvoz utiče na cene drveta na unutrašnjem tržištu a time i na cene oblovine. U stvari uvoz reguliše cene drvetu. Kada se pojave potraživanja velikih količina sortimenata posebnih vrsta (na primer: realizuje se veliki program građevinskih radova) dolazi do poremećaja na tržištu na taj način što pilane dižu cene da bi obezbedile sirovinu. Da bi se otklonili poremećaji i osigurala stabilnost tržišta vrše se stalno vrla detaljne sistematske studije konjunkture tzv. konjunkturna istraživanja koja s« 59 |