DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 55     <-- 55 -->        PDF

odnosno tri faze. U ravničarskim šumama vrši se seča i izrada pa se drvo na licitaciji
ili slobodnom pogodbom prodaje pored panja u šumi. U planinskim šumama
pored seče i izrade vrši se još privlačenje do izvoznog kamionskog puta.


Privlačenje se vrši od strane državne šumske uprave i u onim slučajevima u
ravnici gde god postoji opasnost da bi kupac drveta mogao prilikom izvlačenja da
povredi podmladak. U planinskim šumama je težnja da se drvo prodaje na izvoznom
putu što dublje u šumi da bi troškovi privlačenja koji su redovno najveći bili što niži.


U Nemačkoj mehanizacija rada na iskoriščavanju šuma znatno je odmaklato u svim fazama. Ona je na višem nivou u ravničarskim šumama gde se kod seča
već pretežno upotrebljavaju lančane motorne testere naročito samačke (tj. za jednog
radnika). Lančane testere osvajaju i seče u planinskim šumama. Mehanizacija je u
velikoj meri prodrla i u privlačenju drveta o čemu će još biti riječi.


Prirodno je da se izvoz vrši isključivo kamionima koji svi imaju utovarneistovarne
uređaje.


U Austriji je mehanizacija na nižem stepenu nego u Nemačkoj, pre svega, zato
što su austriske šume pretežno planinske ali i zato što je Nemačka industriski razvijenija
i ima bolju i razgranitiju saobraćajnu mrežu u šumama.


S gledišta privredne politike treba istaći da drvna a naročito industrija hartije
imaju znatan uticaj na režim asortimentacije sečivih masa i da učešće sortimenata
koji du na hemisku preradu (celuloza i drvenjača) sve više raste.


Treba priznati da industrija papira i celuloze iz sopstvenih interesa doprinosi
racionalnijem korišćenju sortimenata tankih dimenzija, te da u tom smislu tehnološki
rešava problem Ijuštenja tankog celuloznog drveta (kao što smo to videli u fabrici
hartije «u Mürzzuschlag-u). Postoji i pokušaj da se mešaju manje količine bukovog
drveta sa četinarskim pri fabrikaciji hartije. I ako kartel industrije hartije u Austriji
ima svojih negatvnih, monopolističkih obeležja, industrija hartija doprinosi intenzifikaciji
iskorišćavanja šuma.


Otvaranje šuma


Problem otvaranja šuma posvećuje se velika pažnja i u Nemačkoj i u Austriji.
U Nemačkoj sam problem postoji još jedino u planinskim šumama dok se kod ravničarskih
i pribrdskih radi više o modernizaciji i rekonstrukciji šumskih cesta nego


o gradnji — komunkacija kojima se otvaraju šume. U Nemačkoj osvaja sve više
teren gradnja šumskih cesta (ustvari rekonstrukcija i modernizacija) putem stabilizacije
(američki način). Ova se metoda odlikuje time što su svi radovi mehanizovani
tako da se radi praktično o gradnji puteva na pantljici kod čega proizvod — cesta
stoji i raste a mašine se kreću. Ovi putevi su jeftiniji i trajniji i uopšte ekonomičniji.
Dok 1 m običnog puta (sa donjim strojem i posteljicom izrađenom na klasični način,
košta 50 DM dotle stabilizacioni put košta po 1 m 18—23 DM. Ovakav metod građenja
šumskih cesta naročito je ekonomičan tamo gde vlada oskudica u radnoj snazi
a nadnice su visoke. Međutim bi kaluklacija verovatno pokazala da bi u našim
uslovima bila ekonomičnija takva izgradnja.
Koliko se polaže danas na što pravilnije, stručnije i ekonomičnije otvaranje
planinskih šuma u Nemačkoj može se videti iz činjenice da se tim pitanjem bave
izrazito naučne ustanove kao što je to na primer Institut za biologiju drveta i iskorišćavanje
šuma Zavoda za šumarska istraživanja (Šumarski fakultet) u Münchenu
koji je resio na naučnoj osnovi sistem otvaranja jedne konkretne planinske šume.


U Austriji se najviše polaže na otvaranje seljačkih šuma i u tom pogledu su
postignuti zaista veliki uspesi. Tako na primer je u Štajerskoj dosada izgrađeno
900 km takvih puteva pa se sada svake godine izgrađuje 250 km. Što se tiče tehničke
strane ovih puteva najhitnije je kod njih da se ne vrši sortiranje materijala u kolovozu
već da se slaže kamen, šljunak i pesak onako kako napada sa nalazišta pa se
onda to zgušnjava posebnim vibratorima (Rütteleverdichter-ima). Pored vibratora
se upotrebljavaju buldožeri — Caterpilari i mašine za škarpiranje. Elementi puteva
odgovaraju šumskom transportu. Oni su otporni i dobro upotrebljivi za kamionski
transport iako je kod njih zanemarena estetska strana. Putevi koštaju od 60—100
šilinga po 1 m.


U Štajerskoj je na ovaj način otvoreno dosada 120.000 od ukupno 450.000 h
seljačkih šuma.