DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 53     <-- 53 -->        PDF

onda se primenjuje gusta sadnja jer ona omogućava iskorišćavanje već posle 3—i
godins. Takođe se u Austriji ide više na sadnju u redove nego na kompleksno zasađivanje
površine, jer to dozvoljava da se koriste površine koje nisu do sada uopšte
bile korišćene za proizvodnju drveta.


Pored nacionalne komisije za topolu postoji u Austriji i Radna zajednica za
topolu (Arbeitsgemeinschaft für Papellbau) koja ima najvećih zasluga za širenje
topolinih kultura.


U Austriji je kontrola topolovog sadnog materijala na znatnoj visini. Po jednom
propisu ne srne se zasaditi ni jedan klon koji nije ispitan i odobren od Zavoda za
šumarska istraživanja u Mariabrunnu. Postoji poseban rasadnik u Tulnu gde se
vrše ispitivanja 96 klona topola da bi se iznašlo 10 za 10 glavnih vrsta staništa. U
rasadniku se vrše i ispitivanja raznih klonova na otpornost protiv mehaničkih
povreda i biljnih i insekatskih bolesti. Ovo ispitivanje se proteže i na 42 vrste vrba.


Oplemenjivanje ritskih šuma


Osobitu pažnju u Austriji zaslužuje akcija oplemenjivanja ritskih šuma koju
sprovede već ceo niz godina Komara za poljoprivredu i šumarstvo Gornje Austrije
pod rukovodstvom Dr. H. Hufnagla.


Suština akcije je u tome što se u ritske šume kojih ima mnogo pored Dunava,
njenih pritoka i oko jezera unose plemeniti lišćari (brzorasteći) čime se ove šume,
koje su ranije davale samo loše ogrevno drvo, pretvaraju u visoko produktivne sa
velikim procentom tehničkog a naročito celuloznog drveta. Godišnji prinos se na taj
način popeo od oko 600 na 5.000 do 6.000 šilinga po hektaru. Dosad je oplemenjeno
oko 800 od ukupno 4.000 hektara ritskih šuma Gornje Austrije. Uspeh ove akcije
temelji se na temeljitoj pripremi i zaista dobroj organizaciji koja se zasniva na
dobrom poznavanju prilika i mentaliteta zainteresovanih ljudi.


Priprema je krenula od iznalaženja bioloških osnova. Ove su stvorile ekipe
naučnika (biljnih sociologa, pedologa, biologa tla i šumara). U prvoj fazi su ustanovljeni
tipovi ritskih šuma, zatim se prišlo kartiranju ritskih šuma i određivanju
vrste drveća koje najviše odgovaraju staništu u pojedinim šumskim parcelama pa
se tek posle ovoga išlo na sprovođenje akcije. Pri tome je odmah stvorena posebna
organizacija prodaje drveta iz tih šuma dobivenog od topole i drugih plemenitih
mekih lišćara koji su se u njih unosili. Time je unapred bio obezbeđen uspeh akcije.


Veliku prilagodljivost lokalnim prilikama i mogućnostima pokazalo je rukovodstvo
akcije kada je trebalo rešavati problem negovanja mladih kultura topole
uritskim šumama. Sa obrazovanjem posebnih plaćenih grupa radnika koje obilaze
sve šume redom počev od istoka prema zapadu i vrše prašenje i negovanje zasađenih
stabala topole rešen je ovaj težak problem nedostatka radne snage tako da
su seljaci, sopstvenici ritskih šuma slobodno raspolagali svojom radnom snagom u
vreme najvećih poljskih radova.


Komora za poljoprivredu i šumarstvo Gornje Austrije nije se zaustavila samo
na oplemenjivanju ritskih šuma već je svoju akciju proširila i na sve ostale šume.
I ovome je opet prišla sa prethodnom dubljom naučnom analizom i ozbiljnim pripremama.
Zato već sada ima znatnijih uspeha a očekuje ih još više.´


Pošumljavanje krša, goleti i teških zemljišta


U Nemackoj problem pošumljavanja goleti a naročito krša sasvim je neznatan.
Tako sužen, razume se, temeljito je proučen. Politika pošumljavanja golih površina
šumskog zemljišta se u takvim uslovima vodi po sasvim drugim pravilima nego u
zemljama gde postoje ogromna prostranstva krša. Ovde se naime radi o zaštitnim
poäumljivanjima dok se u Nemackoj radi o nastojanju da svaki pedalj zemlje daje
produkciju.


Kao i kod mnogih drugih problema i ovde je osnovna smetnja nedostatak radne
snage. Prema tome stimulacija sopstvenika goleti i krša (seljaka, opštine) treba da
je usmerena na to da maksimalno angažuje već postojeću radnu snagu, najbolje onu
koja je zainteresovana za samo pošumljavanje. U tome smislu se vrši planiranje,
ugovaranje, obračunavanje i isplata subvencija koje daje država za pošumljavanje.
Još dve teškoće postoje kod pošumljavanja. Jedna je sopstvenost a druga paša.
Obično su goleti privatna sopstvenost ili vlasništvo opštine, te treba prethodno


51