DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 5 <-- 5 --> PDF |
vrstama drveća. Radi proširenja areala jele predviđa se u ovom razdoblju početi sa većim radovima na introdukciji jele u čiste bukove sastojine. Izvjesno suzdržavanje na pošumljavanju degradiranih kraških područja zadržati do izrade posebnog programa o načinu regeneracije i melioracije ovih područja. Šumska proizvodnja je dugoročna pa zahtijeva strogo plansko gospodarenje. Zbog toga se predviđa u razdoblju 1957.—61. dovršenje gospodarskih osnova za sve šume općenarodne imovine a najdalje u roku od 7 godina. Usko sa ovim radovima je vezano ispitivanje prirasta. Budući je otvorenost šuma jedan od glavnih komponenata racionalnog šumskog gospodarstva predviđa se nastaviti sa izgradnjom i proširenjem komunikacione mreže te sa izgradnjom lugarnica i ostalih šumarskih zgrada. Predviđenim tempom ove izgradnje povećat će se otvorenost šuma do 1961. godine u prosjeku za 1 km na 1000 ha, a izgrađena površina zgrada za 15 m´/lOOO ha šumske površine. b) Drvna industrija I ovdje će biti korisno prethodno iznijeti grubu analizu dosadašnjeg razvoja iz koje će se jasnije ocrtati oni činioci, koji su utjecali kod određivanja smjernica u perspektivnom programu razvoja ove grane. Analogno kao i u dijelu šumarstva promotrit ćemo posebno poslijeratni razvoj do 1951. godine a posebno razvoj od 1952. do 1956. godine. Prvi poslijeratni period do 1951. godine karakterizira ogroman napor drvne industrije u proizvodnji rezane građe. Unatoč pomanjkanja stručnjaka i stručne radne snage kao i unatoč zastarjelosti i dotrajalosti strojnog parka, postignut je u tom periodu najveći prorez, koji je u godini najvećeg proreza (1950.) premašio predratni prorez (1939) za 113*/o. Ovako veliku proizvodnju rezane građe zahtijevala je velika domaća potrošnja za obnovu i izgradnju zemlje kao i velika potreba izvoza. U tom periodu dolazi do naglog porasta proizvodnje furnira, panel ploča, namještaja, sanduka, parketa, baraka, građevne stolarije, šibica i drvne galanterije. Proizvodnja šper ploča i kemijska proizvodnja (štavila, suha destilacija) nisu u tom periodu dostigle predratni nivo proizvodnje. U drugom periodu od 1952—1956. godine karakteristično je osjetno opadanje proizvodnje rezane građe. U 1956. godini pada ta proizvodnja za 40*/« od najveće proizvodnje u 1950. godini. Naročito je osjetno pala proizvodnja hrastove i jelove rezane građe i to: hrastove za 47*/* a jelove za 59*/o. Od finalnih proizvoda u ovom periodu je u porastu proizvodnja savijenog namještaja, sanduka i parketa, dok su ostali proizvodi zadržali već ujednačeni nivo proizvodnje ili su u opadanju kao furnir, želj. pragovi i barake. Naročito je visok porast proizvodnje savijenog namještaja, koji je 1956. godine dostigao 8-struku proizvodnju prema 1939. godini. Za ovako visoki porast proizvodnje savijenog namještaja stvoreni su i ušlo vi izgradnjom novih tvornica u Vrbovskom i Varaždinu. Potrebno je naglasiti, da je drvna industrija NRH ovako veliki opseg proizvodnje izvršila uglavnom na zastarjelim i dotrajalim postrojenjima kako u mehaničkoj (osim namještaja) tako i u kemijskoj preradi drveta. |