DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 48 <-- 48 --> PDF |
skopčani sa vrlo velikim troškovima. Međutim veličina novčanih sredstava u navedene svrhe s obzirom na malo prije navedene koristi, koje nam šuma na Učki pruža, te obzirom na navedene katastrofalne posljedice, koje bi neminovno nastale iza ogoljenja Učke, u nikakvom slučaju ne bi smjelo biti zaprekom, a da se po nama sugerirani radovi ne bi što prije započeli i još pravodobno potpuno završili. Napokon treba da napomenemo i to, da pitanje namicanja novčanih sredstava za provađanje radova na osiguranju zaštite tla na Učki, pošumljavanje, melioracije postojeće šume, te daljnje uzdržavanje ove šume ne bi smjelo ostati na samoj šumariji Opatija, jer se ovdje ne radi o koristima samo za Opatiju nego i za čitavu Istru, kvarnersku rivijeru i turizma na tome području. Prema tome ove bi troškove trebala snositi čitava Istra, Glavna uprava za turizam, pa i čitava Hrvatska. Potrebno je trajno očuvati šumu na planini Učki, jer je ona najljepša planina na Hrvatskom Primorju i ako je pustimo da propadne, pored ogromne štete za Istru, naši bi nas potomci s pravom osuđivali. Analiza troškova pokazuje, da je radi zaštite šuma na Učki potrebno: 1. za pošumljavanje2. za podizanje suhozida3. podizanje raštrkanih podzida Din « « 8,728.500.— 3,780.000.— 1.260.000.— Sveg a I—III Din 13,768.500 — Podizanje suhozida i podizanje rustikalnih podzida imalo bi se izvršiti po mogućnosti u prvoj god. t. j . 1958. godini. Pošumljavanje bi se imalo započeti nakon što bi se ovi radovi (podizanje obrambenog zida i rustikalnih podzida) bili potpuno završeni tako, da bi se ono provelo u roku od 5 godina (t. j . svake godine po 10—12 ha). Moguće će netko prigovarati, da su u elaboratu predviđeni troškovi previsoki. No možemo ustvrditi da su oni prema današnjim prilikama realni. Podizanje suhozida (obrambenog) sa južne i jugozapadne starne i dijela zapadne strane ove goleti mora se svakako provesti, jer je taj dio gole Učke naročito izložen svakodnevnom upadu stoke, pošto graniči sa selom Mala Učka, čiji su stanovnici stočari, koji posjeduju po 20—40 i više ovaca i po koju kravu. Još jedan dokaz više koliko ovce oštećuju šumu na strminama, jest ova strana Učke koja je mnogo ranije potpuno ogolila, i danas na tom dijelu nema elemenata šume. Ako se ta površina ne ogradi, svako pa i najbolje izvršeno pošumljavanje, ne bi bilo uspješno, a posljedica bi bila neprestana popunjavanja kulture, koja bi jamačno koštala mnogo više nego što bi se potrošilo za podizanje obrambenog suhozida. Osim toga jednom podignuti suhozid branio bi ovu kulturu od eventualnog požara, jer ispod ove površine vodi put od Lovrana do sela Mala Učka. Oko ovog puta se često skoro svake godine pojavljuju šumski požari. Naravno pošto je to golet, izgori samo trava i po koji grm od Juniper us comunis ili grm od Rosa canina, ali kad bi tu bila šuma, i ona bi izgorjela. I ove se godine pojavio požar ispod spomenutog puta. Dakle ili ovu golet ograditi suhozidom i pošumiti ili pustiti da potpuno propadne. Sto se tiče podzida, možemo kazati da se bez njih na strmim i jako strmim površinama ne bi moglo vršiti uspješno pošumljavanje. jer bi posađene biljke bile izložene |