DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 40 <-- 40 --> PDF |
PRILOZI METODOLOGIJA SELEKCIJE TOPOLA Da bi se za neko stablo topole moglo reći, da je valjano za dalje vegetativno razmnožavanje, mora ono proći jednu fazu ispitivanja svojih kvaliteta. Ovim ispitivanjima utvrđuje se kod promatranih individua njihov odnos prema osnovnim zahtjevima o dobroti. Na osnovu zbroja ocjene donosi se sud o njihovoj valjanosti. U ovom prikazu izložene su uglavnom metode praktičnog rada selekcije topola koje se provode u Instiutu za uzgoj topola u Casale Monferrato (Italija). Slika 1 — Sjemenište Početak sistematske selekcije topola počinje u sjemeništu i nastavlja se postepeno u pokusnom ožilistu, rasadniku praotaca te konačno završava u uporednom topoliku. Ono se vrši za prirodne i umjetne križance, a također za već poznate grupe topola. Sjemenište: U sjemeništu se vrši sjetva sjemena svakog križanca u jedan red. Ispred svakog reda stoji tabla sa oznakama o porijeklu i tipu, na primjer za: a) umjetne križance: Pop. alba Y Osijek x Pop. bolleana* — Zagreb Pop. deltoides L — Istra x Pop. nigra * — Osijek b) Prirodne križance — kod kojih je poznato samo stablo majka: Populus euramericana f. robusta — Tikveš Populus euramericana f. serotina — Višnjevac |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 41 <-- 41 --> PDF |
c) Za poznate sorte ili vrste topola Populus alba — Novi Sad Populus nigra — Papuk Ovi podaci se uvode u matičnu knjigu o sjetvi sjemena. Sadnice dobi^vene od sjemena ostaju u sjemeništu 1 ili 2 godine, što ovisi o tome, da li su u prvoj godini dovoljno narasle i odrvenjele. Sadnice se narednog proljeća vade iz sjemeništa i ujedno selektiraju, tako, da se za dalja promatranja ostavljaju sadnice za izgled punodrvne (kršne), dobro uzrasle, zdrave i po mogućnosti bez grana. Pokusno ožilište: (barbatelaio). Od korijena svake izabrane sadnice iz sjemeništa pravi se korenjak (barbatella) a od nadzemnog dijela iste sadnice — 3 reznice. Od tih odabranih sadnica stavljaju se korjenjaci (barbatelle) u jedan red u razmacima od 1 m. U drugi red, koji je od ovoga udaljen 80—100 cm, stavljaju se njihove reznice u razmaku od 20 cm, smješteno točno nasuprot svoga korenjaka s kojim su ranije činile jednu sadnicu. Svaka barbatela i njoj pripadajuće 3 reznice dobivaju svoj redni broj kojim se imenuje sav daljnji od njih vegetativno izvedeni materijal. Podaci promatranja u tom periodu upisuju se u obrasce slijedećeg tipa: Red. tor. Porijeklo i tip Štetnici i bolesti Opaska P. alba No IO — Osijek x P. bolleana No 2 ^ Zagreb Sjemenište 1955 P. deltoiđes No 3 O Istra x P. nigra No 2 u — Osijek Sjemenište 1956. 3. 37 (17) P. alba No 10 — Novi Sad x P. tremuloides o — Petersham USA Sjemenište 1954. Ponovljen pokus vršen u pr. god. pod br. (17) P. angulata — Torino Reznice sa stabla No 1. 8. Ir. P. nigra — Irak P.eznice sa stabla No 1. Rasadnik praotaca: Korjenjaci se ostavljaju u pokusnom ožilištu godinu dana zajedno sa svojim reznicama, a onda se vade jedni i drugi iz ožilišta. Dok se korenjak kao nepotreban odstranjuje od daljnjih ispitivanja, od korijena jednogodišnjih triju sadnica (odnosno onoliko koliko ih je primljeno od posađenih triju reznica) prave se novi korenjaci (barbatelle) i sade u rasadnik praotaca (vivaio capostipiti). U ovom stadiju vrši se rigorozno odabiranje valjanih individua odnosno eliminiranja čitavih rednih brojeva. Ti novi korenjaci (barbatelle) ostaju u rasadniku praotaca dvije godine dok se iz njih ne dobiju 2fs sadnica, koje se po tom prenose u uporedni topolik. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Opažanja o kvaliteti i zdravstvenom stanju za boravka u rasadniku praotaca upisuju se u slijedeće obrasce: Deblo Razvoj Oblik _ bolest krošnje i grana a Red. I Porijeklo i tip br. Insekti boja izgled visina Omm & 1955. 1956. 1955. | 1956. | 1955, I 1956. |Pop. deltoide^ Istra x 2,10 30 R. P. R. K. DK. — |Pop. nigraoOsijek ys jP. alba 2 Osijek x 2. A s/s 2,0 31 S. P.S. P. DP. — jP. bolleanao Zagreb Primanje: Brojnik pokazuje broj primljenih, a nazivnik broj posađenih reznica (2/3) u prvoj godini, a barbatela u drugoj i trećoj godini. HW Slika 2 Pokusno ožilište Razvoj: Visina u metrima, a prsni promjer u m/m Oblik: R = raširen, P. R. = poluraširen, S = skupljen, P. S = poluskupljen. Deblo: K = krivo, D. K. = djelomično krivo, P. = pravno, D. P. = djelomično pravno. Bolesti: — = otporno, = još otpornije, = najotpornije. + = neotporno, ++ = još neotpornije. 0 = neodređeno. Uporedni topolik: Nakon selekcije izvršene na osnovu opažanja u rasadniku praotaca, kako je naprijed već rečeno, sadnice 2I% prenose se u uporedni topolik. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 43 <-- 43 --> PDF |
U ovakvom uporednom topoliku ostaju sadnice na promatranju duži niz godina. Opažanja i opis sadnica vrši se dvaput godišnje i unaša u slične obrasce kako slijedi: I Lifića Deblo Oblik Insekti Porjeklo i tip krošnje i MHita, . ! pre- op.i i grana ugledi op - bolesti 3 nje ; danje , sjek danje a, O i a Veliko dsltoiđno, duže nego Sire, P. deltoid«! O boja zelena, dje + Djelomično i. — Istra raiireno lomično svjetla, — xpravno + nervatura crvenP. nigra — Osijek o kasta, glandiole iregularne P. alba O — Mnogo + Srednja veličine, Osijek polu- sfrizibube 2. trouglasti i tamno krivo akupljeno Dothi- P- boileana o zeleno chiza Zagreb Identičan metod ispitivanja primjenjuje se iza sadnice koje su proizvedene izravno iz reznica odrezanih sa jednog poznatog stabla, a nisu dobivene iz sjemena. Slika 3. Rasadnik praotaca Eksperimentalnog instituta za uzgoj topola Casale Monferrato (Italija) Ova selekcija vrši se stalno i počinje svake godine sa hiljadama biljčica, dok se od tog znatnog početnog broja eventualno dobije nakon dugog niza godina jedna ili više odgovarajućih individua. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Osnovni zahtjevi selekcije sadržani su u naprijed navedenim obrascima, a to su: 1. Postotak primanja reznica, 2. Izgled habitusa (krošnjavost), 3. Izgled samog debla, 4. Prirast u visini i debljini, 5. Otpornost prema bolestima. Za ocjenjivanje prednjih osobina obično se upotrebljavaju ocjene od 1 do 10. Slika 4 — Usporedni topolik Ekspe rimentalnog instituta za uzgoj topola Casale Monferrato (Italija) Ako bilo koja od promatranih individua dobije pri ocjenjivanju zbroj ocjena manji od polovine ukupno mogućih (u našem slučaju 25), isključuje se daljnjeg promatranja, a koja se vrše obično kroz 10—15, a za pojedine primjerke, i više od 15 godina. Primjerci čiji je zbroj prosječnih godišnjih ocjena na koncu promatranja najbliži zbroju uopće mogućih ocjena proglašuju se valjanim, da se od njih dalje vegetativnim putem razmnaža sadni materijal. Skup svih reznica, dobivenih od jedne jedine biljke, isključujući svaku mješavinu i svaku buduću seksualnu proizvodnju, daje potomstvo jedinki sa jednakim karakteristikama, koje se botanički ne imenuju vrstom i rasom već klonom. Klon se prijavljuje nacionalnoj komisiji za topole, koja nakon odgovarajućeg vremena proba upisuje isti u registar klonova i izdaje odobrenje za dalje razmnožavanje. Ing. Knežević Ilija LITERATURA : Dr. Giacomo Piccarolo: II pioppo i Experiences faites dans la Culture du peuplier en Italie. Dr. G. Hontzagers: Die Gattung Populus und ihre forstliche Bedeutung. |