DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 40     <-- 40 -->        PDF

PRILOZI


METODOLOGIJA SELEKCIJE TOPOLA


Da bi se za neko stablo topole moglo reći, da je valjano za dalje vegetativno
razmnožavanje, mora ono proći jednu fazu ispitivanja svojih kvaliteta.
Ovim ispitivanjima utvrđuje se kod promatranih individua njihov
odnos prema osnovnim zahtjevima o dobroti. Na osnovu zbroja ocjene donosi
se sud o njihovoj valjanosti.


U ovom prikazu izložene su uglavnom metode praktičnog rada selekcije
topola koje se provode u Instiutu za uzgoj topola u Casale Monferrato
(Italija).


Slika 1 — Sjemenište


Početak sistematske selekcije topola počinje u sjemeništu i nastavlja
se postepeno u pokusnom ožilistu, rasadniku praotaca te konačno završava
u uporednom topoliku. Ono se vrši za prirodne i umjetne križance, a također
za već poznate grupe topola.


Sjemenište:


U sjemeništu se vrši sjetva sjemena svakog križanca u jedan red.
Ispred svakog reda stoji tabla sa oznakama o porijeklu i tipu, na primjer za:


a) umjetne križance:
Pop. alba Y Osijek x Pop. bolleana* — Zagreb
Pop. deltoides L — Istra x Pop. nigra * — Osijek


b) Prirodne križance — kod kojih je poznato samo stablo majka:
Populus euramericana f. robusta — Tikveš
Populus euramericana f. serotina — Višnjevac




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 41     <-- 41 -->        PDF

c) Za poznate sorte ili vrste topola


Populus alba — Novi Sad


Populus nigra — Papuk
Ovi podaci se uvode u matičnu knjigu o sjetvi sjemena. Sadnice dobi^vene
od sjemena ostaju u sjemeništu 1 ili 2 godine, što ovisi o tome, da
li su u prvoj godini dovoljno narasle i odrvenjele.


Sadnice se narednog proljeća vade iz sjemeništa i ujedno selektiraju,
tako, da se za dalja promatranja ostavljaju sadnice za izgled punodrvne
(kršne), dobro uzrasle, zdrave i po mogućnosti bez grana.


Pokusno ožilište: (barbatelaio). Od korijena svake izabrane sadnice iz
sjemeništa pravi se korenjak (barbatella) a od nadzemnog dijela iste
sadnice — 3 reznice.


Od tih odabranih sadnica stavljaju se korjenjaci (barbatelle) u jedan
red u razmacima od 1 m. U drugi red, koji je od ovoga udaljen 80—100 cm,
stavljaju se njihove reznice u razmaku od 20 cm, smješteno točno nasuprot
svoga korenjaka s kojim su ranije činile jednu sadnicu.


Svaka barbatela i njoj pripadajuće 3 reznice dobivaju svoj redni
broj kojim se imenuje sav daljnji od njih vegetativno izvedeni materijal.
Podaci promatranja u tom periodu upisuju se u obrasce slijedećeg tipa:


Red.
tor. Porijeklo i tip Štetnici
i bolesti Opaska
P. alba No IO — Osijek x
P. bolleana No 2 ^ Zagreb
Sjemenište 1955
P. deltoiđes No 3 O Istra x
P. nigra No 2 u — Osijek
Sjemenište 1956.
3.
37
(17)
P. alba No 10 — Novi Sad x
P. tremuloides o — Petersham USA
Sjemenište 1954.
Ponovljen pokus vršen u
pr. god. pod br. (17)
P. angulata — Torino Reznice sa stabla No 1.
8.
Ir. P. nigra — Irak P.eznice sa stabla No 1.


Rasadnik praotaca: Korjenjaci se ostavljaju u pokusnom ožilištu godinu
dana zajedno sa svojim reznicama, a onda se vade jedni i drugi iz
ožilišta. Dok se korenjak kao nepotreban odstranjuje od daljnjih ispitivanja,
od korijena jednogodišnjih triju sadnica (odnosno onoliko koliko ih
je primljeno od posađenih triju reznica) prave se novi korenjaci (barbatelle)
i sade u rasadnik praotaca (vivaio capostipiti).


U ovom stadiju vrši se rigorozno odabiranje valjanih individua odnosno
eliminiranja čitavih rednih brojeva.


Ti novi korenjaci (barbatelle) ostaju u rasadniku praotaca dvije godine
dok se iz njih ne dobiju 2fs sadnica, koje se po tom prenose u uporedni
topolik.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Opažanja o kvaliteti i zdravstvenom stanju za boravka u rasadniku
praotaca upisuju se u slijedeće obrasce:


Deblo


Razvoj Oblik _


bolest


krošnje
i grana


a


Red. I


Porijeklo i tip


br.


Insekti


boja izgled


visina Omm


& 1955. 1956. 1955. | 1956. | 1955, I 1956.


|Pop. deltoide^ Istra x


2,10 30 R. P. R. K. DK. —


|Pop. nigraoOsijek ys
jP. alba 2 Osijek x


2. A s/s 2,0 31 S. P.S. P. DP. —
jP. bolleanao Zagreb


Primanje: Brojnik pokazuje broj primljenih, a nazivnik broj posađenih
reznica (2/3) u prvoj godini, a barbatela u drugoj i trećoj godini.


HW


Slika 2 Pokusno ožilište


Razvoj: Visina u metrima, a prsni promjer u m/m
Oblik: R = raširen, P. R. = poluraširen, S = skupljen, P. S = poluskupljen.
Deblo: K = krivo, D. K. = djelomično krivo, P. = pravno, D. P. =
djelomično pravno.
Bolesti: — = otporno, = još otpornije, = najotpornije.


+ = neotporno, ++ = još neotpornije.
0 = neodređeno.
Uporedni topolik: Nakon selekcije izvršene na osnovu opažanja u rasadniku
praotaca, kako je naprijed već rečeno, sadnice 2I% prenose se u
uporedni topolik.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 43     <-- 43 -->        PDF

U ovakvom uporednom topoliku ostaju sadnice na promatranju duži
niz godina.
Opažanja i opis sadnica vrši se dvaput godišnje i unaša u slične
obrasce kako slijedi:


I Lifića Deblo Oblik Insekti


Porjeklo i tip krošnje i MHita,
. ! pre- op.i


i grana ugledi op -
bolesti 3


nje ; danje , sjek danje a,
O


i
a


Veliko dsltoiđno,
duže nego Sire,


P. deltoid«! O
boja zelena, dje


+
Djelomično
i.
— Istra raiireno lomično svjetla, —
xpravno
+ nervatura crvenP.
nigra — Osijek o


kasta, glandiole
iregularne


P. alba O —
Mnogo


+
Srednja veličine,
Osijek polu-
sfrizibube


2.
trouglasti i tamno krivo
akupljeno
Dothi-


P- boileana o
zeleno


chiza


Zagreb


Identičan metod ispitivanja primjenjuje se iza sadnice koje su proizvedene
izravno iz reznica odrezanih sa jednog poznatog stabla, a nisu
dobivene iz sjemena.


Slika 3. Rasadnik praotaca Eksperimentalnog
instituta za uzgoj topola
Casale Monferrato (Italija)


Ova selekcija vrši se stalno i počinje svake godine sa hiljadama biljčica,
dok se od tog znatnog početnog broja eventualno dobije nakon dugog
niza godina jedna ili više odgovarajućih individua.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Osnovni zahtjevi selekcije sadržani su u naprijed navedenim obrascima,
a to su: 1. Postotak primanja reznica, 2. Izgled habitusa (krošnjavost),
3. Izgled samog debla, 4. Prirast u visini i debljini, 5. Otpornost
prema bolestima.


Za ocjenjivanje prednjih osobina obično se upotrebljavaju ocjene od
1 do 10.


Slika 4 — Usporedni topolik Ekspe


rimentalnog instituta za uzgoj topola


Casale Monferrato (Italija)


Ako bilo koja od promatranih individua dobije pri ocjenjivanju zbroj
ocjena manji od polovine ukupno mogućih (u našem slučaju 25), isključuje
se daljnjeg promatranja, a koja se vrše obično kroz 10—15, a za pojedine
primjerke, i više od 15 godina.


Primjerci čiji je zbroj prosječnih godišnjih ocjena na koncu promatranja
najbliži zbroju uopće mogućih ocjena proglašuju se valjanim, da
se od njih dalje vegetativnim putem razmnaža sadni materijal. Skup svih
reznica, dobivenih od jedne jedine biljke, isključujući svaku mješavinu i
svaku buduću seksualnu proizvodnju, daje potomstvo jedinki sa jednakim
karakteristikama, koje se botanički ne imenuju vrstom i rasom već klonom.
Klon se prijavljuje nacionalnoj komisiji za topole, koja nakon odgovarajućeg
vremena proba upisuje isti u registar klonova i izdaje odobrenje
za dalje razmnožavanje.


Ing. Knežević Ilija


LITERATURA :


Dr. Giacomo Piccarolo: II pioppo i Experiences faites dans la Culture du peuplier
en Italie.


Dr. G. Hontzagers: Die Gattung Populus und ihre forstliche Bedeutung.