DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 40 <-- 40 --> PDF |
PRILOZI METODOLOGIJA SELEKCIJE TOPOLA Da bi se za neko stablo topole moglo reći, da je valjano za dalje vegetativno razmnožavanje, mora ono proći jednu fazu ispitivanja svojih kvaliteta. Ovim ispitivanjima utvrđuje se kod promatranih individua njihov odnos prema osnovnim zahtjevima o dobroti. Na osnovu zbroja ocjene donosi se sud o njihovoj valjanosti. U ovom prikazu izložene su uglavnom metode praktičnog rada selekcije topola koje se provode u Instiutu za uzgoj topola u Casale Monferrato (Italija). Slika 1 — Sjemenište Početak sistematske selekcije topola počinje u sjemeništu i nastavlja se postepeno u pokusnom ožilistu, rasadniku praotaca te konačno završava u uporednom topoliku. Ono se vrši za prirodne i umjetne križance, a također za već poznate grupe topola. Sjemenište: U sjemeništu se vrši sjetva sjemena svakog križanca u jedan red. Ispred svakog reda stoji tabla sa oznakama o porijeklu i tipu, na primjer za: a) umjetne križance: Pop. alba Y Osijek x Pop. bolleana* — Zagreb Pop. deltoides L — Istra x Pop. nigra * — Osijek b) Prirodne križance — kod kojih je poznato samo stablo majka: Populus euramericana f. robusta — Tikveš Populus euramericana f. serotina — Višnjevac |