DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 34 <-- 34 --> PDF |
r. Pančićeva omorika u šumarstvu Njemačke (Dr. Splettstösser — Die Omoricafichte — »Forst und Holz« VII. Hannover 1952 Nr. 19 Str. 272—273. Isti: Holzartenwahl für die Sonnenlage der deutschen Mittelgebirge — «Forstarchiv« XXVII. Hannover, 1956. Heft 8. Str. 173—180) U šumarstvu Njemačke postoji stara tradicija kulture Pančićeve omorike. Predratni brojevi časopisa »Mitteilungen der Deutschen Dendrologischen Gesellschaft« donosili su vrlo često i posebne članke ili manje bilješke o uspjehu kulture ovog drveta pretežno u parkovima i nasadima. U sveskama ovog časopisa naći ćemo i prvi pokušaj taksonomske podjele Pančićeve omorike (na tri varijeteta od kojih je onaj u prirodnim nalazištima, sa uskopiramidalnim rastom var. serbica Schwerin). Godine 1954 boravio je u Jugoslaviji i viši šumarski savjetnik Dr. Splettstöse r iz Detmold-Lippe u Zapadnoj Njemačkoj, sa posebnim zadatkom da upozna osobine Pančićeve omorike u njenim prirodnim staništima kako bi iz toga izveo zaključke o mogućnosti njenog šireg uzgoja u sjevernim krajevima Njemačke. Kao rezultate svojih nastojanja oko uvođenja kulture Pančićeve omorike u Njemačkoj objavio je dva članka u njemačkim šumarskim časopisima. U prethodnom, samo informativnom članku kojeg je objavio u časopisu »Forst und Holz« prije nego je došao u Jugoslaviju, piše o tome kako u Njemačkoj postoje šumski predjeli na krečnjačkoj podlozi slabog obrasta na kojima dolazi i do ugibanja bukve, a druge vrste daju vrlo slabe prinose. Istovremeno imao je priliku da čuje i dozna od austrijskih kolega o dobrim uspjesima pošumljavanja sa Pančićevom omorikom na sličnim terenima. Na osnovu toga izvršio je u svojoj šumskoj upravi probu pošumljavanja sa Pančićevom omorikom na površini od 20 ha. Da ne bi postigao slične neuspjehe kao što ih imaju njemački šumari sa kulturom vajmutovca, on se detaljno upoznao sa raspoloživom literaturom o Pančićevoj omorici. Iz te literature (koju navodi na kraju referata — i to samo djela koja su objavljena na njemačkom jeziku) daje kratak izvod iz historijata otkrića i istraživanja Pančićeve omorike, da bi zatim prešao na njezin opis. Za nju kaže da je »najljepše drvo Evrope« sa snažnim zakorijenjavanjem i prirastom debljine koji je »za oko 20°/° veći od prirasta smrče« na prvom bonitetnom razredu. Ova konstatacija, nažalost, nije potpuna, jer prema istraživanjima drugih autora, prirast debljine Pančićeve omorike u njenim prirodnim staništima znatno zaostaje iza smrče i naročito u dubljoj starosti odgovara onome, kojeg ima »smrča lještarka«, — rezonantno drvo iz sastojina u pretplaninskim predjelima, a to je ujedno i njena odlika. Sigurno je da Pančićeva omorika bolje prirašćuje u sjevernim predjelima Evrope, svakako bolje nego u svojim prirodnim staništima, ali da bi ona tu bila bolje proizvodnosti i od smrče to je za nas vrlo zanimljiva činjenica. Autor nadalje ističe ostale prednosti Pančićeve omorike ispred smrče, a te su: bolje tehničke osobine drveta, te ravan i pravilan uzrast. Pančićeva omorika je reliktna vrsta iz tercijera, te se »može smatrati kao jedna ćerka njemačkog prostora koju su odatle potisnuli glečeri«. To, da Pančićeva |