DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 33     <-- 33 -->        PDF

CONCLUSIONS


1. Spring aerial photographs, especially in areas stocked with deciduous forest
tree species taken during the period of flushing can be very serviceable in tree species
identification as well as for surveying purposes including sketching of contour lines.
When taking aerial photographs early in spring it is to be recommended that controlpomts,
boundaries itc. be properiy marked in the autumn that precedes.
2. Aerial photographs ought to be applied also in cadastral rectification of forest
boundaries. For this purpose it is necessary to mark the boundaries of adjacent
neighbouring parcels.
3. In many cases it is desirable to take aerial photographs oaly for purposes of
photo-interpretation without preliminary topographic ground work. Such surveying
is inexpensive.
4. The most economic method in preparing forest maps by means of aerial
photographs (including preliminary and additional ground work) is attainable under
the condition of close cooperation with other institutions when about to make aerial
surveys. Independent systematic air surveys along with all preliminary and additional
ground work is only rational if there exists urgent need for completely new
forest mapping (with situation details and contour lines) because in relation to other
stadard methods the aerial survey is then most economical.
NAJNOVIJA LITERATURA O PANČlCEVOJ OMORICI


Dr. P. Fukarek, Sarajevo


Našu Pančićevu omoriku i u inostranstvu cijene mnogo i stavljaju je
u red onih »stranih« vrsta koje imaju veliko značenje za podizanje parkova,
a i za pošumljavanje većih površina. Zbog toga se njenom uzgoju
posvećuje velika pažnja. Brojne kulture ove naše endemne vrste nalaze
se širom Evrope — u Finskoj naročito je poznata ona u Mustili, zatim kulture
u Poljskoj, Švedskoj i Njemačkoj, grupe i primjerci po parkovima
i kulturama širom Sovjetskog Saveza i t. d. svjedoče o tome koliko se je
naša Pančićeva omorika udomaćila u šumarstvu Evrope. Nedavno je donesen
izvještaj u časopisu Allgemeine Forstzeitschrift (Sv. 8. 1953 Pp. 21-22
autor A. W o b s t) »o jednoj pokusnoj plohi Picea omorica u Njemačkoj«,
a ing. St. M. Milinkovi ć izvještaja nas (u časopisu »Šumarstvo« Sv. 2.
1953. Pp. 171—172) o uzgoju Pančićeev omorike u Engleskoj. Nekoliko
šumarskih stručnjaka iz Njemačke, Švedske i Engleske boravilo je u
zadnje vrijeme kod nas da bi se upoznali sa uvjetima pod kojim Pančićeva
omorika raste u svojim prirodnim staništima. To je, uostalom, tradicija
koju su još prije više od 75 godina započeli austrijski šumari i botaničari
Wettstein, Neger i drugi.


U okviru toga znatno povećanog interesa koji u zadnje vrijeme postoji
za kulturu naše Pančićeve omorike u Evropi, naročito u njenim sjevernim
zemljama — gdje se je pokazala kao otporna vrsta protiv oštre klime i
studeni, a osim toga dala i bolji prirast mase nego u svojim prirodnim staništima
— možemo ubrojiti nekoliko izvještaja i radova koji su u zadnje
vrijeme objavljeni u stranoj šumarskoj štampi.


Te radove i izvještaje prikazaćemo u najkraćim crtama s time, da
upozorimo i naše šumare, kako ne bi zaostajali iza inostränstva u pogledu
priznavanja vrijednosti ovome našem endemnom drvetu prilikom redovnih
pošuml javan ja. ´