DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 31     <-- 31 -->        PDF

Fotointerpretacija


Treće pitanje, koje bih želio ovdje dotaknuti, je pitanje fotointerpretacije.


Sto se tiče primjene aerosnimaka u svijetu, vidi se prema navodima
Dr K. Svidefskog,1 da od svih dosada ostvarenih aerosnimaka samo relativno
malen dio služi ili je služio u mjerne svrhe. Daleko veći dio koristi
se za fotointerpretaciju. Bogat sadržaj aerosnimaka omogućuje nesamo
geodeti, već i geografu, geologu, pedologu, građevinaru, hidrotehničaru,
agronomu, statističaru, šumaru i t. d. da bilo direktno, bilo indirektno
zaključuje o onim fenomenima, koji su od interesa za njegovu užu djelatnost.
Pedolog, agronom ili šumar na pr. na osnovu vegetacijskog pokrova
i njegova stanja (dimenzije stabala, stupanj obraslosti, vrste drveća), na
osnovu topografskog položaja neke vegetacijske grupe (nadmorska visina,
inklinacija i ekspozicija dotičnog lokaliteta), kao i na osnovu boje tla,
režima voda, stepena vlažnosti i načinu korištenja okolnog tla može bonitirati
ili bar procijeniti pojedina staništa, te djelomično zaključiti o potrebi
melioracija, vrsti kulture, koju treba forsirati i t. d. Suvišno je isticati
da će biti potreban i kontakt s terenom.


Građevinaru se putem aerosnimaka pruža prilika, da pomoću stereoskopskog
modela u najmanju ruku dođe do idejnog projekta neke komunikacijske
mreže,2 botaničaru ili fitocenologu može se mnogo olakšati rad
uočavanjem karakterističnih biljnih zajednica ili vrsta odnosno pružiti
indikacije za njihovo utvrđivanje. Geologu ili hidrotehničaru omogućuje
se da zaključuje o obliku drenažnog sistema, o karakteru erozije ili mikroreljefa
i raspodjeli vegetacije i t. d.


Prema tome svi navedeni kao i ostali stručnjaci dolaze pomoću aerosnimaka
do potrebnih podataka brže i cjelovitije dakle i ekonomičnije.


U godini 1955. prof. Dimitrijević3 iznosi da je kod nas potrebna i
takva vrst aerosnimanja, koja ne vodi bezuvjetno do mjernog procesa,
nego koja ima za cilj fotointerpretaciju. Htio bih sada istaknuti da su
ovakva stanovišta od interesa i za poljoprivrednu i šumsko-gospodarsku
djelatnost za ona područja gdje je kod planiranja većih gospodarskih ili
tehničkih zahvata potreban prethodni opći studij jedne veće cjeline. —
Potreba za takvom vrsti snimaka iznesena je u posljednje vrijeme i sa
strane šumarskih stručnjaka.


Prigodom održavanja Kongresa u Washingtonu g. 1952. osnovalo je
Međunarodno fotogrametrijsko društvo posebnu Komisiju za fotinterpretaciju
naglasivši time nesamo pravo na život nego i raširenost te vrsti
fotogrametrijske aktivnosti. Možda ima i kod nas slučajeva da su aerosnimanja
vršena u interpretacijske svrhe. Poželjno je, da se nastojanja
u tom smislu potpomažu, te da se investitorima, koji takve radove s razlogom
postavljaju, doista isti prema mogućnostima i realiziraju.


1 K. Schwidefsky, Grundriss der Photogrammetrie, Stuttgart 1954.
2 v. A. Sundbergh, Road projecting by photogrammetrie methods, Svensk Lantmäteri-
tidskrift, No 2—3, 19S6. str. 245—247.
8 v. M. Dimitrijević, Primena fotogrametrije u geologiji, Geodetski list br. 5-6,
Zagreb 1956. str. 206—215.


29