DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 30 <-- 30 --> PDF |
rilu, pretpostavka o jednoličnosti visina šumskog pokrova zajedno s fotogrametrijskim mjerenjem visina stabala (možda i na nepogodnim mjestima) morala bi prepustiti mjesto terenskom mjerenju tih visina na tipičnim mjestima dakle tamo gdje se visine stabala karakteristično mijenjaju. Ipak trebamo biti svjesni činjenice, da će pojedine, finije izražene morfološke odlike terena ostati manje ili više neobuhvaćene. Zar ne bi bilo jednostavnije da se u šumskim predjelima — a takvima naša zemlja obiluje — po mogućnosti vremenski usmjeri i priprema terena za aerosnimanje kao i samo aerosnimanje? Zar ne bi bilo jednostavnije da se ta priprema (signalizacija) na pogodan način obavi ujesen, a snimanje izvrši što ranije već prema tome, kad to vremenske prilike pojedine godine dozvoljavaju? Kod velikog broja godišnjih zadataka ne će se, naravno, svi objekti moći snimiti u najranijoj godišnjoj sezoni. U takvom slučaju imat će prednost da budu najranije snimljeni oni tereni, na kojima je u pogledu obraslosti najteža situacija, a to znači tamo, gdje pridolaze mlade (20 do 30 godišnje) ili srednjedobne sklopljene listopadne šume. Neki slučajevi — što je na pr. bilo ove godine — pokazuju da smo zakasnili sa signalizacijom na pojedinim terenima obzirom na dobre vremenske okolnosti u februaru i martu. Ona se trebala obaviti prošle jeseni, a ne u martu ili aprilu ove godine. - Svaka godina ima svoje meteorološke specifičnosti i teško je, naravno, postavljati neka opća pravila. Međutim uz dobru organizaciju postoji malen rizik ako se priprema obavi prije zime s namjerom da se snimanje izvrši potkraj zime ili u rano proljeće. Mislim da će biti manje poteškoća u održavanju ili čak eventualnom obnavljanju signalizacije poslije snijega, negoli dočekati ljeto sa zastrtim terenom. Reambulacije šumskih objekata Daljnje pitanje u vezi s fotogrametrijskim radovima, jest reambulacija vanjskih međa šumskih objekata. Djelomično uzurpacije, a djelomično promjena veličine šumskog fonda posljednjih godina pripajanjem šuma bivših zemljišnih zajednica, šuma bivših imovnih općina i si., traže određene tehničko-pravne zahvate. Reambulacija šumskih međa — kako je to poznato — prilično je dugotrajan i skupocjen posao. Za iskolčenje pravnog stanja odnosno za unošenje sadašnjeg posjedovnog stanja u mape potrebno je snimanje susjedne zone poljoprivrednih ili šumskih parcela. Kod aerosnimanja za katastarske svrhe pretpostavljamo, da će ta susjedna zona ili bar neki njen dio biti pripremljen za to snimanje. Želimo li, da fotogrametrijski radovi dobiju veću širinu, pa da za društvenu zajednicu radimo još ekonomičnije, potrebno bi bilo, da se putem odgovarajućih republičkih organa obavijeste među ostalim i zainteresirane šumarske ustanove o aerosnimanju u krupnijim mjerilima bilo katastarskom ili kojem drugom. Ta obavijest nužna je radi toga da se vanjska međa šume i njen okoliš pripreme za aerosnimanje, te takvim organiziranim i smišljenim pothvatom dobije na vremenu, energiji i na ekonomičnosti u vezi s reambulacijama šumskih objekata. |