DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 30     <-- 30 -->        PDF

rilu, pretpostavka o jednoličnosti visina šumskog pokrova zajedno s fotogrametrijskim
mjerenjem visina stabala (možda i na nepogodnim mjestima)
morala bi prepustiti mjesto terenskom mjerenju tih visina na tipičnim
mjestima dakle tamo gdje se visine stabala karakteristično mijenjaju.
Ipak trebamo biti svjesni činjenice, da će pojedine, finije izražene morfološke
odlike terena ostati manje ili više neobuhvaćene.


Zar ne bi bilo jednostavnije da se u šumskim predjelima — a takvima
naša zemlja obiluje — po mogućnosti vremenski usmjeri i priprema terena
za aerosnimanje kao i samo aerosnimanje? Zar ne bi bilo jednostavnije
da se ta priprema (signalizacija) na pogodan način obavi ujesen, a snimanje
izvrši što ranije već prema tome, kad to vremenske prilike pojedine
godine dozvoljavaju? Kod velikog broja godišnjih zadataka ne će se, naravno,
svi objekti moći snimiti u najranijoj godišnjoj sezoni. U takvom
slučaju imat će prednost da budu najranije snimljeni oni tereni, na kojima
je u pogledu obraslosti najteža situacija, a to znači tamo, gdje pridolaze
mlade (20 do 30 godišnje) ili srednjedobne sklopljene listopadne
šume.


Neki slučajevi — što je na pr. bilo ove godine — pokazuju da smo
zakasnili sa signalizacijom na pojedinim terenima obzirom na dobre vremenske
okolnosti u februaru i martu. Ona se trebala obaviti prošle jeseni,
a ne u martu ili aprilu ove godine. - Svaka godina ima svoje meteorološke
specifičnosti i teško je, naravno, postavljati neka opća pravila. Međutim
uz dobru organizaciju postoji malen rizik ako se priprema obavi prije
zime s namjerom da se snimanje izvrši potkraj zime ili u rano proljeće.
Mislim da će biti manje poteškoća u održavanju ili čak eventualnom
obnavljanju signalizacije poslije snijega, negoli dočekati ljeto sa zastrtim
terenom.


Reambulacije šumskih objekata


Daljnje pitanje u vezi s fotogrametrijskim radovima, jest reambulacija
vanjskih međa šumskih objekata. Djelomično uzurpacije, a djelomično
promjena veličine šumskog fonda posljednjih godina pripajanjem šuma
bivših zemljišnih zajednica, šuma bivših imovnih općina i si., traže određene
tehničko-pravne zahvate. Reambulacija šumskih međa — kako je
to poznato — prilično je dugotrajan i skupocjen posao. Za iskolčenje
pravnog stanja odnosno za unošenje sadašnjeg posjedovnog stanja u mape
potrebno je snimanje susjedne zone poljoprivrednih ili šumskih parcela.


Kod aerosnimanja za katastarske svrhe pretpostavljamo, da će ta
susjedna zona ili bar neki njen dio biti pripremljen za to snimanje. Želimo
li, da fotogrametrijski radovi dobiju veću širinu, pa da za društvenu
zajednicu radimo još ekonomičnije, potrebno bi bilo, da se putem odgovarajućih
republičkih organa obavijeste među ostalim i zainteresirane
šumarske ustanove o aerosnimanju u krupnijim mjerilima bilo katastarskom
ili kojem drugom. Ta obavijest nužna je radi toga da se vanjska
međa šume i njen okoliš pripreme za aerosnimanje, te takvim organiziranim
i smišljenim pothvatom dobije na vremenu, energiji i na ekonomičnosti
u vezi s reambulacijama šumskih objekata.